Oznaka bunje i kažuni

Studenti na Hori

Četrnaest studenata završne godine studija krajobrazne arhitekture na zagrebačkom Agronomskom fakultetu tijekom vikenda 8.-10.11. istraživalo je i evidentiralo krajobraznu baštinu Starogradskog polja na Hvaru. To je bio terenski uvod u kolegij Uređenje ruralnog krajobraza, novi u studijskom programu toga fakulteta,…

Svibanjske suhozidarske radionice na Srimi i u njenoj blizini

Kroz četiri svibanjske subote udruga "Težački dom" poziva na suhozidarske gradionice. Popravljat će se izabrani istaknuti primjeri suhozidnog graditeljstva u šibenskoj okolici. Srimarska okupljanja počinju sutra, 1. svibnja, na misi s blagoslovom polja u crkvici Gospe Srimske u 10h i s kasnijim okupljanjem vlasnika srimarskih zemalja na Prižbi.

Priručnik i film o zidanju usuho

U sklopu EU CBC projekta REVITAS koji se prošle godine odvijao u Sloveniji i Hrvatskoj i uključio vodnjansku akcije Moj kažun-La mia casita, izdan je priručnik i 38-minutni dokumentarac o suhozidanju. Sve crteže i dobar dio teksta nacrtao je i napisao Branko Orbanić, pa nemojte propustiti pogledati.

Izvještaj: Suhozidi Vranskog jezera 2012.

Potaknuti uspjehom prošlogodišnje suhozidne radionice, u Parku prirode Vransko jezero su ove godine odlučili napraviti korak dalje i proširiti radni program na nekoliko dana. Produženi vikend za Dan nezavisnosti i lijepo vrijeme išli su na ruku i organizatorima i sudionicima od kojih su neki i noćili na terenu, uglavnom u šatorima u ribarskoj lučici Prosika, a neki i u obnovljenim bunjama!

Radionica Lipica 2012

Borut Juvanec nam šalje kratki foto izvještaj sa radionice Lipica 2012. Studenti iz programa Erasmus (5 zemalja) i profesori Arhitektonskog fakulteta u Ljubljani izgradili su hišku uz pomoć majstora sa Krasa. Hiška je zamišljena kao eksperimantalni objekt na kojemu će se ispitivati osobine suhozidnih konstrukcija. Prijevod sa slovenskog Josipa Popović.

O kažunima i gradnji kamenom

Naša suhozidarska kolegica Mirna Ratkajec šalje dva svoja neobjavljena istraživanja o teoriji i praksi onoga što je nekad bilo graditeljstvo, a što danas zovemo tradicijskom baštinom. Kao i inače, etnološka perspektiva pokazuje se kao odlična za pristup temi jer je u stanju prepoznati ljudski faktor i povijesne okolnosti u praksi, a ideološki pitur i metodološke nedosljednosti u tekstovima.
hrHR
en_USEN hrHR