HRT RADIO ZADAR: Udruga Suhozid iz Kolana na Pagu osnovala je "Hrvatski centar suhozidne gradnje", s ciljem prikupljanja građe o suhozidnoj gradnji, obuke zainteresiranih graditelja te turističke valorizacije suhozida. Članovi Udruge već su , nakon prijave na javne natječaje, dobili financijsku podršku od nekoliko tvrtki i institucija. Zagrebačka banka donirala je 35 tisuća kuna , HEP je za Centar suhozidne gradnje izdvojio 15 tisuća kuna, a toliko i Ministarstvo mora.
Na srednjedalmatinskom otoku Drveniku Velom postoji više zaselaka kamenih prizemnica pokrivenih pločama. U vezi sa Drvenikom postoji jedna zanimljiva web stranica, i još zanimljivije suhozidne radionice na kojima već dvije godine (uglavnom) američki studenti pod paskom trogirskih konzervatora proučavaju i obnavljaju drveničku suhozidnu baštinu.
na stranicama bushcrafterskog foruma
http://teambushcraft.com/forum/index.php?topic=1465.0
nalazi se fotoreportaža našeg prijatelja koji nas je posjetio na ovogodišnjoj radionici
fotografije Jadrana Kale
objavljeno u Novom listu 24.8.2010. i Glasu Istre 11.10.2010.
aktivnosti na Lunu ne jenjavaju... prenosimo program za produženi vikend 7.-10.10.
Kad bi vlada danas naručila izgradnju jadranskih suhozida, izgradnja ukupnih pašnjačkih suhozida poput kornatskih ne bi koštala manje od 45 milijardi kuna a za guste ovčarsko-maslinarske ili vinogradarske terasaste suhozide otprilike pedeset puta više.
izvor: www.radiosarajevo.ba
Mogu vam reći, ima nešto u tom suhozidu: navečer kad legneš pretvaraš se u kamen, i to je čudesan osjećaj. Pošto su inicijatorice osmislile ovu akciju kao neku inicijaciju uz okupljanje prijatelja, slučajno je naša radna grupa bila većinski ženska, što je izazvalo skepsu kod potencijalnih snažnijih pomagača sa otoka, ali neki su ipak došli i suhozida se poprilično izgradilo – oko 20 metara u dva dana.
Jadran Kale montirao je snimke izrade kamenog krova sa ovogodišnje akcije u Petrebišćima. Dokumentarac u produkciji Fade-in-a očekujemo ove jeseni...
Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka Paga je 19 km dugačak, a 1,5 km širok poluotok Lun, svojevrstan prirodno-povijesni fenomen sa oko 80.000 maslina u ovčarsko-suhozidnom pejzažu. U ovom ulomku iz dokumentarca Alekseja Pavlovskog iz 1992. saznajemo o nekim pojedinostima gradnje poznatih paških suhozida, pa tako i o cijeni koja su nekad plaćali oni koji nisu htjeli, znali ili mogli zidati sami.
Šestoro američkih studenata učilo klesati na Braču i graditi suhozide na Drveniku Velom. Usput su se bavili arhitektonskim snimanjem sela.... prenosnimo članak Gordane Dragan
Jeste li znali za vjetrenjače-mlinove u Medulinu, Malom Lošinju, Malinskoj, Olibu, po Braču i Hvaru? A kako premještaju hrastove kuće po Turopolju? Razmišljanja i skice najvećeg proučavatelja i popularizatora narodne građevne baštine, Aleksandra Freudenreicha. Objavljeno u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1971.
Tekst koji se bavi utjecajem okoliša na kamen i žbuke, prenosimo sa stranica časopisa IN SITU.
U četvrtak 9.9. održali smo prezentaciju naših akcija, na 7. po redu PechaKuchi koja se održala na Glavnom kolodvoru u Zagrebu. Bilo je jako puno ljudi i bilo je super. Najviše smo pričali o radionici Petrebišća 2010, a u uvodu smo rekli nešto i o našim motivima i povijesti akcije. Evo stavljamo prezentaciju na net.
Suhozidnih terasa, bunara i "kuća" (bunja) ima po cijeloj Dalmatinskoj zagori. Selo Medov Dolac (Medovdolac) u općini Lovreć u Imotskoj krajini ima kvalitetnu web stranicu sa koje prenosimo nešto materijala.
Pogledajte digitalizirane stare brojeve Zbornika za narodni život i običaje gdje se može naći više članaka vezanih uz vrednovanje i obnovu ruralne baštine
Predavanje s projekcijom povodom izrade info tabli za zaštićene suhozidne građevine Dudićevog osika u Lunu.
vidimo se u četvrtak 9.9. u 20.00 h na Glavnom kolodvoru u Zagrebu
"Ma, taj danas zaista fenomenalan krajolik nacrtan je 1947. godine na stolu jednoga geodeta Slovenca, u vrijeme komunističke kolektivizacije, kad su primoštenski težaci iz šešira izvlačili lokacije na kojima će saditi lozu za novu državnu vinariju. Današnjeg Bucavca ne bi bilo da nije bilo tog razdoblja stvaranja seljačkih zadruga “pod mus”. Ovaj fantastični raster vinograda iskrčen je po naređenju, i on je podsjetnik na jedno od najzloglasnijih razdoblja naše povijesti, samo što - predivno izgleda!!!" - riječi su Jadrana Kale koje prenosimo iz jednog starijeg broja Slobodne
Slobodna Dalmacija, 27.8.2010.
HR 
EN