O kažunima i gradnji kamenom

Naša suhozidarska kolegica Mirna Ratkajec šalje dva svoja neobjavljena istraživanja o teoriji i praksi onoga što je nekad bilo graditeljstvo, a što danas zovemo tradicijskom baštinom. Kao i inače, etnološka perspektiva pokazuje se kao odlična za pristup temi jer je u stanju prepoznati ljudski faktor i povijesne okolnosti u praksi, a ideološki pitur i metodološke nedosljednosti u tekstovima.

Kamen na kamenu

Dinamičan slide show kamenih kadrova složile su dvije sedmašice iz filmske grupe OŠ Jurja Šižgorića iz Šibenika 2006.

Jadranski suhozidi: Podgora

Da bi povećali iskoristivost strmog krškog terena, podgorski težaci su u suhozidnim podzidima ostavljali rupe iz kojih je rasla loza! Vještinu graditelja, ali i kvalitetu suhozida kao konstruktivnog rješenja dokazuje činjenica da su ti namjerno oslabljeni zidovi izdržali veliki potres 1962., jedan od najjačih zabilježenih u Hrvatskoj.

Jadranski suhozidi: Humac, o. Hvar – konzervatorska podloga

Na brdu iznad Jelse postoji fenomenalno selo koje je još 1976. upisano u Registar spomenika kulture. Pogledajte kvalitetnu konzervatorsku podlogu koju su izradile Sanja Buble, Anita Gamulin, Dinka Katarina Gjeldum i Ivana Radovani, dvije arhitektice i dvije etnologinje iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Humac je u zadnje vrijeme djelomično obnavljan, i to navodno vrlo dobro, što je dokaz da dobri konzervatorski elaborati itekako imaju smisla jer predstavljaju jasnu uputu, i za planere i za graditelje. Web premijera!!!

Šest natuknica o suhozidima by Jadran Kale

1. Kada bi se hrvatski suhozidi sada naručili, koštali bi šest godišnjih proračuna RH. 2. Najčuveniji krajolici nastali su uslijed širih ekonomskih mogućnosti i zbog sudjelovanja u širim političkim asocijacijama. (...) Tekst prenosimo iz web-bilježnice Jadrana Kale, a autor fotografija mrgara je Denis Lešić

Radna akcija na grčkoj kuli na Hvaru

Na poziv dr. Kirigina, Udruga Dragodid sudjelovala je u izradi jednog jednostrukog i jednog dvostrukog suhozida, kako bi se lokalitet zaštitio od mogućih devastacija, a čiji su najizloženiji slojevi pokriveni mrežom i kamenjem. U doglednoj budućnosti zamišljena je i radionica obnove krovište objekta koji bi služio kao pokazna zgrada. Uz dr. Kirigina, na iskapanjima su sudjelovali i arheolozi dr. Petar D. Popović, Asja Zec, Nikša Vujnović, Barbara Olujić i Ivana Protulipac. Tekst i snimke: F. B.
hrHR
en_USEN hrHR