Na rubu teme: Pastiri sa ISDN-om

Grga Frangeš: “Transhumancija – transnacionalizam: šarplaninski ovčari na Učki”

Studia ethnologica Croatica, vol. 22, str. 139-163, Zagreb, 2010.

Nacije predstavljaju tek novopridošle, ometajuće, no danas neizbježne elemente scenografije svijeta u kojem je najvažnije životno pitanje za ovčare ostalo isto kroz proteklih deset milenija – osigurati životinjama dobru ispašu.

“Ovo je jedini posao koji je bio dobar za mene. Ja nikako nisam htio fizički da radim, da kopam šanac. Ovdje sam lijepo s ovcama i uživam u prirodi. Pa vidite što je ovde lijepo! […] Ma, ja ovde znam svaki kamen, svaki grm. Tu sam od proljeća do jeseni i lijepo sve gledam.”

Slika 1: Učkarski pašnjaci; fotografirao Grga Frangeš, 2008. / Figure 1: Učka Pastures; photographed by Grga Frangeš, 2008.

Piše: Filip Šrajer

Sjajan materijal “iz pera” našeg hrabrog istraživača tropskih i drugih krajeva! Ovaj članak morat ću potpisati radi jasnoće, jer ću ovdje  nahvaliti kolegu iz Dragodida 🙂 Ovoga puta on se zaputio na Šar-planinu na makedonsko-kosovsku granicu u posjet zavičaju i obiteljima svojih prijatelja, etničkih Albanaca koji su još tamo od 70.-ih godina najveći ovčari na Učki.

Od njihove priče radi zanimljiv “case study”, prelamajući kroz njihovu sudbinu i njihovu kulturnu prizmu pitanja političkog, nacionalnog, obiteljskog i osobnog identiteta, administracije, granica, komunikacije na daljinu, odnosa prema različitom i poduzetničke kulture, a povrh svega pruža uvid kako stočarstvo, jedna od najstarijih djelatnosti, ostaje po strani nekih suvremenih društvenih fenomena.

Što se forme i stila tiče, u Grginim člancima upada u oči (i mene oduševljava) prostor koji daje sugovornicima doslovno navodeći njihove riječi; isti “urednički” tretman imaju kazivači na terenu, i citati iz literature, tako da se čini kao da Grga moderira neku zanimljivu diskusiju preko granica prostora i vremena i akademskih titula… U ovom članku on se svojim domaćinima očito divi, i ne libi se koristiti pripovijedački stil, međutim ostaje hladnokrvan u odnosu na temu, i ni najmanje ne docira. Na kraju otvara jedan velik prostor istraživanja sličnih fenomena (a meni ostaje osjećaj da bi svi etnološki članci ovako trebali izgledati). Odraditi tako nešto, od pronalaženja teme do tijeka istraživanja, mogao je samo pravi terenac i majstor “starog kova”.

Eto vi čitajte i uživajte a ja se idem naći s njim jer je ovih dana u Zagrebu..

U razgovoru vođenom na pašnjaku uz blejanje ovaca pomalo je iznenađujuće kada, na pitanje kojim sredstvom Manianijevi najviše komuniciraju sa starim krajem, bez oklijevanja dobivate odgovor “internetom”.

Slika 2: Vešala; fotografirao Grga Frangeš, 2009. / Figure 2: Vešala; photographed by Grga Frangeš, 2009.

Slika 3: Jedna od krojačkih radnji u Tetovu specijaliziranih za svečane ženske haljine; fotografirao Ivo Frangeš, 2009. / Figure 3: A Tailor’s Shop in Tetovo Specialized in Festive Women’s Clothing; photographed by Ivo Frangeš, 2009.

Slika 4: Ovčarenje na Šar-planini; fotografirao Ivo Frangeš, 2009. /Figure 4: Sheep-breeding on Šarplanina; photographed by Ivo Frangeš, 2009.

SADRŽAJ:
1. UVOD
2. RAZGOVORI
3. KRATKA POVIJEST TRANSHUMANCIJE U PLANINSKOJ ISTRI
4. KRATKA POVIJEST ISTARSKOG OGRANKA OBITELJI MANIANI
5. STARI ZAVIČAJ
6. ŽIVOT IZMEĐU DVIJU PLANINA
6.1 OBITELJSKE VEZE
6.2 SREDSTVA KOMUNIKACIJE
6.3 PUTOVANJE
6.4 SUDJELOVANJE U POLITIČKIM PROCESIMA
6.5 MATERIJALNI PREDMETI U TRANSNACIONALNOM POLJU
6.6 TRETMAN NA DRŽAVNIM GRANICAMA
6.7 TRŽIŠTE RADA I PODUZETNIŠTVO U TRANSNACIONALNOM POLJU ISTRE I ŠAR-PLANINE
6.8 UKLAPANJE U DRUŠTVENI OKOLIŠ ISTRE
7. ZAKLJUČAK

Grga Frangeš

Transhumation As Transnationalism : Shep Herders From Šar -Planina On Učka Mountain

The term transhumant cattle-breeding denotes a form of traditional living and economy occurring between several locations which, by its antiquity, by far surpasses the ideas of nation and transnationalism. By following the case of the family Maniani, sheepherders from Šar-planina who have moved to the desolated mountain of Učka, the article analyzes the way in which this ancient form of life has now been interpreted as having a transnational component. Data for this article have been collected on both the above mentioned localities, through extensive interviews with members of the family and their employees. The article is trying to answer the question on why has one village on Šar-planina become the starting point of migration to the Učka Mountain as well as the questions of the character and the motifs for the transnational existence of Maniani’s.