Izvještaj sa druge radionice obnove suhozida u Drveniku

dr. sc. Anton Divić, NavArchos

U subotu i nedjelju 1. i 2. travnja 2023. godine članovi udruge Dragodid sa zadovoljstvom su se po drugi put odazvali pozivu Turističke zajednice Drvenik na organizaciju radionice obnove suhozida. Prva takva radionica u Drveniku, fokusirana na sanaciju urušenih podzida uz donju dionicu Staze Alberta Fortisa, bila je održana u svibnju 2022. godine.

Drvenik je mjesto od 500 stanovnika smješteno na Makarskoj rivijeri pod obroncima planine Biokovo, odnosno njenog jugoistočnog produžetka Rilića (Slika 1 – Zračni snimak drveničke Donje Vale smještene u podnožju impozantnih obronaka Rilića. Staro drveničko selo, smješteno otprilike na pola puta između mora i vrha planine, vidljivo je u sredini desno (www.drvenik.hr).). Današnje mjesto, smješteno u dvije uvale na obali mora, u današnjem je obliku nastalo nakon 1962. godine kada niz snažnih potresa primorao stanovništvo na napuštanje tzv. Starog sela na obroncima Rilića.

Slika 1 – Zračni snimak drveničke Donje Vale smještene u podnožju impozantnih obronaka Rilića. Staro drveničko selo, smješteno otprilike na pola puta između mora i vrha planine, vidljivo je u sredini desno (www.drvenik.hr).

Stari Drvenik, danas zaštićena kulturno-povijesna cjelina (Slika 2 – Staro drveničko selo, detalji (A. Divić)), prvi put se spominje u 13. stoljeću. Formiran je na nepristupačnom terenu, između 200 i 300 metara nadmorske visine, radi zaštite od pljački i napada gusara i Turaka. Selo se formiralo na potezu istok-zapad a nekad je bilo okruženo maslinicima i vinogradima. Cijelo okolno područje bogato je kulturno-povijesnim znamenitostima i arheološkim nalazištima, od kojih se ističu prapovijesna gradina na istoimenom toponimu koja danas nosi ostatke fortifikacije iz 15. stoljeća, crkva Sv. Jurja iz 14. stoljeća, stećak Kostanića greb iz 15. stoljeća, te pješačka staza koja od mora preko starog sela vodi do Drveničkih stina na vrhu Rilića.

Upravo je ova planinarska staza (Slika 3 – Gornja dionica Staze Alberta Fortisa (A. Divić))točnije njezin gornji dio koji od starog sela vodi preko Rilića, bila u fokusu ovogodišnje radionice. Radi se o povijesnoj komunikaciji, danas poznatom pod imenom Staza Alberta Fortisa, koja je Drvenik i drvenički kraj povezivala sa vrgoračkim krajem te služila za robnu razmjenu između primorja i zagorja. Staza je spektakularno inkorporirana u gotovo vertikalne obroke Rilića, učvršćena mnogobrojnim podzidima i gotovo u cijelosti popločana tehnikom ko(n)gulavanja.
U svom je izvornom obliku, danas dobro sačuvanom na određenim dijelovima, bila je široka do dva metra kako bi se omogućio prolaz magaraca i teretnih životinja natovarenih duhanom, maslinovim uljem, vinom, i drugim proizvodima. Danas nosi ime po talijanskom prirodoslovcu i putopiscu Albertu Fortisu koji je u svojem Viaggio in Dalmazia iz 1774. godine prenosi zemljopisne karakteristike ove regije i opisuje život dalmatinskog težaka . Fortis je stazu koja danas nosi njegovo ime prešao na svom putu od Drvenika do Vrgorca, gdje po prvi puta zapisuje tradicionalnu usmenu baladu Hasanaginicu.

Staza Alberta Fortisa djelomično je oštećena u potresu magnitude 5,7 koji je 22. travnja 2022. godine pogodio Bosnu i Hercegovinu u blizini Stoca, u kojem je poginula jedna osoba i nanesena veća materijalna šteta. Isti potres doveo je do odrona stijena sa litica Rilića, što je rezultiralo oštećenjem staze i urušavanjem podzida na nekoliko dijelova te potrebom da se isti obnove kako bi se omogućio siguran i nesmetan prolaz.

Slika 2 – Staro drveničko selo, detalji (A. Divić).

Slika 3 – Gornja dionica Staze Alberta Fortisa (A. Divić)

Na radionici sudjelovalo je šest članova Dragodida: Mislav Tovarac, Zvonimir Malbaša i Anton Divić u svojstvu voditelja te Nikola Tesla, Duje Mikelić i Pavo Đukan kao volonteri. Uz članove udruge u obnovi suhozida aktivno je sudjelovao i domaćin Duje Lozina, ravnatelj TZ Drvenik.
Ukupno je sanirano pet urušenja podzida pješačke staze na dvije lokacije, za potrebe ovog izvješća imenovane pozicije 1 i 2 u sektoru A te pozicije 3, 4 i 5 u sektoru B. Pozicije A1 i A2 obnovljene su u subotu 1. travnja (Slika 4 – Rad na obnovi pozicija A1 (drugi plan) i A2 (prvi plan) (A. Divić), Slika 5 – Obnovljene pozicije A1 i A2 na kraju prvog radnog dana (A. Divić) i Slika 6 – Obnovljene pozicije A1 i A2, pogled odozdo (A. Divić)) dok je rad na pozicijama B1, B2 (Slika 7 – Pozicija B2 prije poslije obnove (M. Tovarac, A. Divić)) i B3 (Slika 8 – Pozicija B3, pogled odozdo – prije i poslije obnove (M. Tovarac, A. Divić) i Slika 9 – Pogled odozgo na poziciji B3 – prije, tijekom i poslije obnove (M. Tovarac, A. Divić)) započet i dovršen naknadnog dana. Obnovljeno je otprilike 15 metara dužine podzida staze, čija visina varira između 1 i 2 metra.
Na svim pozicijama ponajprije se pristupilo uklanjanju urušenih elemenata i čišćenju zatečenog stanja do „zdravih“ dijelova podzida koji su poslužili kao temelj za obnovu. U većini slučajeva materijal se uklanjao u ukupnoj dubini pješačke staze kako bi se osigurala što veća stabilnost i bolje prianjanje obnovljenih dijelova. Kao materijal za obnovu u velikoj je mjeri poslužio urušeni kamen izvorno ugrađen u obnavljajuće podzide, pojačan mnogobrojnim materijalom dostupnim nadohvat ruke.

Slika 4 – Rad na obnovi pozicija A1 (drugi plan) i A2 (prvi plan) (A. Divić).

Slika 5 – Obnovljene pozicije A1 i A2 na kraju prvog radnog dana (A. Divić).

Slika 6 – Obnovljene pozicije A1 i A2, pogled odozdo (A. Divić).

Slika 7 – Pozicija B2 prije poslije obnove (M. Tovarac, A. Divić).

Slika 8 – Pozicija B3, pogled odozdo – prije i poslije obnove (M. Tovarac, A. Divić).

Slika 9 – Pogled odozgo na poziciji B3 – prije, tijekom i poslije obnove (M. Tovarac, A. Divić).

Slika 10 – Okrjepa nakon napornog radog dana (A. Divić).

Kako i priliči nakon dobro odrađenog posla, kraj suhozidnih aktivnosti bio je svakodnevno popraćen obilnom i ukusnom marendom u organizaciji našeg domaćine te partijom balota na jednom od najljepšeg zogova na Jadranu. (Slika 10 – Okrjepa nakon napornog radog dana (A. Divić))
Upućujemo zahvale domaćinu Duji Lozini iz TZ Drvenik, kao i vlasniku konobe Deanu Kostaniću i kuharu Antoniu Antunoviću, na srdačnom gostoprimstvu, uz nadu i želju da se slične aktivnosti u ovom izuzetno bogatom kulturno-povijesnom krajoliku nastave još dugi niz godina.