Obnova kotorskih gromača 2018.
Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Mario Zaccaria, Romina Tominić, Tea Rosić
Primorski krajolik nezamisliv je bez suhozidnih konstrukcija koje u Primorju nazivaju i gromačama. Neizostavan element obalnog krajolika, gromače su služile kao granice među posjedima, ograde oko plodne zemlje i pašnjaka, podzidi cesta, putova i poljodjelnih terasa te za gomilanje kamena koji bi se pojavio kod čišćenja zemlje. Danas, ove monumentalne strukture tiho propadaju pod slojem bujne vegetacije koja svakim danom zauzima sve više i više nekada obrađivanog poljoprivrednog tla.
Kako bi se spasile gromače i očuvali dokazi ovog hvalevrijednog umijeća gradnje u suho, Muzej grada Crikvenice i udruga Dragodid su u svibnju organizirali i vodili već tradicionalnu radionicu obnove gramača na Kotoru iznad Crikvenice. Demonstracija tehnike suhozidanja i praktični rad se odvijao na nekoliko urušenja u neposrednoj blizini Kotora.
Korijeni Crikvenice potječu upravo od tamo. Ime naselja Kotor povezuje se sa hrvatskim prijevodom antičkog priobalnog naselja i putne postaje „Ad Turres“ (lat. kod kula, kod tornjeva) koja je bila bitna točka na cestovnom potezu Aquilea – Salona – Siscia, te je i zabilježena na Tabula Peutingeriana, antičkom zemjovidu iz 4. st.
Kotorani su bili vrsni zidari i klesari čemu svjedoči svaka kuća i struktura u danas napuštenom selu. Ono je dio zaštićene etno zone sa bogatom povijesnom ulogom čija bitnost seže sve do prapovijesti. Selo Kotor smješteno je na istaknutoj uzvisini povrh ušća Dubračine iznad središta Crikvenice, unatoč zapuštenosti većine objekata, ipak je sačuvana većina elemenata monumentalne tradicijske arhitekture, pa tako i elemenata suhozidne parcelacije koja opasava čitavu uzvisinu.
Kao i drugdje na Jadranu, formacije gromača stoje kao svjedočanstvo nekadašnjem načinu života i dio su mediteranskog graditeljskog naslijeđa još od prapovijesti do današnjeg dana. Stoga je potreba da se to umijeće sačuva bitnija nego ikada, kao i da se sačuvaju sami suhozidi.
Dodatne informacije o kotorskim suhozidima možete naći ovdje.
U petak 11.5. odradili smo radionicu za par razreda OŠ Vladimir Nazor i nekoliko članova gradske uprave i lokalnih volontera. Popravljao se se već postojeći podzid koji obrubljuje dio puta koji vodi u Kotor. Nakon par uvodnih riječi i kratke demonstracije tehnika gradnje, prionulo se na posao za kojeg je entuzijazam rastao što je više vremena prolazilo te smo već prvi dan uspjeli dovršiti popravke na podzidu.
Uvodna riječ i demonstracija tehnike
12.5. uz pomoć lokalnih snaga obnovili smo podzid na gornjem dijelu puta za Kotor.
Ponovno uvodna riječ uz vizualna pomagala
13.5. u nedjelju smo radili do ranih popodnevnih sati. Obnavljali smo još jedan podzid malo dalje od prvog i jedno urušenje na raskrižju gdje počinje put za Kotor.