Baza znanja

Digitalne platforme:

Znanstveno – stručni radovi

  • Prilagođeni dijelovi disertacije dr. Svena Kulušića “Kornatski otoci: razvoj krajolika, gospodarsko iskorištavanje i (ne)naseljenost” : Trag predaka u kamenu – bunje i stanovi i Trag predaka u kamenu – suhozidi i ograde (1997.)
  • Model za inventarizaciju, monitoring i evaluaciju suhozidnih gradnji u Hrvatskoj na primjeru Starogradskoga polja na otoku Hvaru: doktorska disertacija (Filip Šrajer, 2019.) Na temelju sinteze podataka iz literature te vlastitih terenskih istraživanja, formiran je model prostorne baze podataka za njihovu inventarizaciju, monitoring i evaluaciju. Model je upotrijebljen za izradu kvantitativnih i kvalitativnih analiza njihove distribucije na nekoliko prostornih razina: od razine države do istaknutog hrvatskog kulturnog krajolika, Starogradskog polja na otoku Hvaru.
  • Valorizacija suhozidne baštine cresko-lošinjskog arhipelaga: međunarodni dvojni doktorat znanosti (Tanja Kremenić, 2022.) Znanstveni doprinos ovoga rada ogleda se u detaljnom prikazu ukupnosti, kompleksnosti, rasprostranjenosti i vrijednosti suhozidne baštine cresko-lošinjskog arhipelaga. Doktorski rad na engleskom jeziku dostupan ovdje.

Stručni radovi

  • Konzervatorski elaborat za selo Velo Grablje (2012.) autora Latice Tomašić, Sandre Jakopec, Mirele Ćordaš i Nikše Božića (APE d.o.o. Zagreb)
  • Konzervatorski elaborat, naselje Humac otok Hvar (2006.) autorice: Sanja Buble, Anita Gamulin, Dinka Katarina Gjeldum i Ivana Radovani, dvije arhitektice i dvije etnologinje iz Konzervatorskog odjela u Splitu.
  • Monografija “Vapnarstvo (japjeničarstvo) na otoku Šolti” (2012.) Šolta je u prošlosti bila centar proizvodnje vapna u Dalmaciji. Posvuda se znalo što znači “šoltanski način” gradnje japjenice, a na samoj Šolti takve japjenice su se gradile i palile po razrađenom planu u kojem je sudjelovala cijela zajednica. 2012. godine izišla je nova monografija Šolte, a ovdje je objavljeno cijelo poglavlje.
  • Istarski kažuni i slične građevine na istočnoj obali Jadrana (Mirna Ratkajec, 2008.) Autorica je ovim tekstom željela napraviti sintezu građe o kažunima i sličnim građevinama na istočnoj obali Jadrana. Građa je raznolika, autori sustručnjaci u različitim znanstvenim disciplinama i vremenski se protežu kroz čitavo 20. stoljeće. Rad je dostupan ovdje.
  • Zidarstvo i klesarstvo Crikvenice i Vinodola – rezultati terenskog istraživanja (Mirna Ratkajec, 2009.) Zidarstvo i klesarstvo Crikvenice i Vinodola bilo je glavna privredna grana tog područja u drugoj polovici 19. st. i prvoj polovici 20. st. Zbog nedostatka mogućnosti zapošljavanja migriralo se u europske i vaneuropske zemlje. Zidarstvo i klesarstvo za sobom povlači i cijeli način života koji je autorica ovog teksta opisala na temelju terenskog istraživanja provedenog na tom području. Rad je dostupan ovdje.
  • Očuvanje suhozidne baštine kroz rad udruge Dragodid: diplomski rad (Karlo Srdoč, 2020.) Rad se bavi istraživanjem rada i djelovanja udruge Dragodid čiji je cilj istraživanje i reaktualizacija suhozidnog graditeljstva. Predstavljena je povijest i razvoj udruge te su potom analizirane djelatnosti udruge poput suhozidnih radionica, suhozidnih prvenstava, razmjena, prikupljanje literature i podataka o tehnikama gradnje u “suho”. Etnografskom metodom polustrukturiranog intervjua istražene su motivacije, stavovi i percepcije članova udruge prema gradnji u “suho” i aktivnim sudjelovanjem u organiziranju i volontiranju na radionicama. Rad je dostupan ovdje.
  • Jadranski suhozidi: Stočarsko graditeljstvo Velebita (Konzervator Martina Ivanuš, mr. pov. umj. – voditelj projekta, Rene Lisac, dipl. ing. arh., Dalibor Šušnjić, dipl. arheolog, 2009.) Konzervatorska studija rađena za budući Prostorni plan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. U kratkom uvodnom dijelu daje preglednu sliku ambijenta i načina života velebitskih sezonskih “nomada” koji se malo mijenjao od polovine 17. stoljeća gotovo do danas. U nastavku kroz sistematizaciju prikazani i ostali mahom suhozidni graditeljski fenomeni od kojih je najznačajnija Premužićeva staza, izvan planinarskih krugova slabo poznato graditeljsko remek djelo iz 30. godina 20.st.Na kraju, prijedlozi i smjernice za buduće (pod)zakonske akte i praksu – kako baštini prisupiti prilikom obnove, sa primjerima. Studija je dostupna ovdje.
  • Mošuna zi zjalon – nacrti (mjerio, crtao i fotografirao Borut Juvanec, tekst Berislav Horvatić, 2002.) Suhozidna mošuna s vegetalnim krovom s dugoljastimsredišnjim otvorom – drevna preteča, ali i suvremenik modernih“staja s vanjskom klimom”. Arhitektonski snimak dostupan je ovdje, a članak na hrvatskom i engleskom jeziku ovdje.
  • Kulturna baština Srednjeg Velebita (Martina Ivanuš, Rene Lisac i Dalibor Šušnjić, 2011.) Autori su obradili područje Srednjeg Velebita od prijevoja Veliki Alan do Oštarijskih vrata, a studiju je naručio Park prirode Velebit. Studija je dostupna ovdje.
  • Višeprostorni suhozidni torovi (mrgari) kao monumentalna pastirska arhitektura: Primjeri s cresko-lošinjskog otočja (Studia ethnologica Croatica (vol.33, no.1), Tanja Kremenić, Mauro Varotto, Goran Andlar, 2021.) Višeprostorne ovčare dio su suhozidne pastirske baštine Ujedinjenoga Kraljevstva, Švicarske, Islanda i Hrvatske. Primjeri s otoka Cresa i Lošinja (lokalnoga naziva: mrgari) u procesu su napuštanja, a u literaturi tek parcijalno obrađeni, zbog čega je cilj ovoga rada objedinjavanje i dopuna spoznaja, polazeći od premise o njihovoj kulturnoj vrijednosti. Istraživanje se temeljilo na pregledu literature i kartografskih podataka, ali ponajviše na razgovorima s lokalnim stanovništvom te terenskim obilascima. Ovim je radom većina otočnih višeprostornih mrgara zabilježena i opisana te vrednovana unutar modela kojim su izdvojeni oni najreprezentativniji i/ili prikladni za obnovu. Rad je dosupan ovdje.
  • Krajobrazni uzorci planinskih naselja Sjevernoga Velebita (Lisac, Ivanuš, 2010.) Rad je rezultat terenskih, povijesnih i teoretskih istraživanja provedenih pri izradi konzervatorske studije za područje posebnih obilježja Nacionalni park Sjeverni Velebit i za potrebe prostornog plana. Istražene su i analizirane kulturno-povijesne i prostorne okolnosti nastanka krajobraznog uzorka planinskih naselja, prvi su put analizirana i sistematizirana obilježja sastavnica, utvrđeno je i opisano njegovo sadašnje stanje. Rad je dostupan ovdje.
  • Prijedlog modela inventarizacije suhozida (Kale, 2010.) Na osnovi dosadašnjih krajobraznih upisa u Registar kulturnih dobara predlaže se uvođenje katastra suhozida. Ravnajući se najboljim konzervatorskim praksama, katastar suhozida oslonio bi se tehnološki na GIS, a organizacijski potpomogao participacijskim praksama uz ekspertno vođenje projekta. Rad je dostupan ovdje.
  • Park prirode Učka: Zaštićeno područje kao mjesto namijenjeno društvenom sjećanju (Frangeš, 2010.) Koncept baštine, bilo prirodne ili kulturne, nalazi se u srži uspostave zaštićenih područja kao manifestacija želje da se očuva neko danas ugroženo stanje, proces ili pojava baštinjena iz prošlosti. Autor  analizira različite ideološke podloge ovog poriva za očuvanjem te iz te perspektive samopropituje vlastito djelovanje kao stručnog suradnika za kulturnu baštinu u Parku prirode Učka. Izlaže se povijest planinske Istre isprepletena različitim primjerima pohrane ili zadržavanja društvenog sjećanja u tom krajoliku, te se u tom kontekstu preispituje društvena uloga zaštićenog područja kao mehanizma  prijenosa i kreacije društvenog sjećanja. Rad je dostupan ovdje.
  • Skriveni tragovi: Voda kao kulturna baština u mjestu Sali i Parku prirode Telašćica (Stražišar, 2010.) Rad tematizira mogućnost predstavljanja vode kao nematerijalne kulturne baštine na području mjesta Sali i Parka prirode Telašćica. Rad je dostupan ovdje.
  • Obnova Šosterine mlinice na Roškom slapu (Živković,2010.) Na primjeru jedne od šest mlinica koje su do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća još radile na Roškome slapu, autor objašnjava složenost obnove etnografskog spomenika kulture unutar područja nacionalnog parka. Osim osnovnog zadatka da objekt u formi i funkciji ostane što bliži autentičnom, obnova često nameće kompromise koje nije moguće izbjeći. U tehnološkom smislu to se odnosi na neizbježnu primjenu suvremenih materijala i tehnika, dok turistička djelatnost zahtijeva prilagodbu organizacije prostora i muzejske prezentacije velikom broju posjetilaca. Rad je dostupan ovdje.

Izdvojeni članci

 

Priručnici i publikacije

  • Priručnik Gradimo u kamenu Priručnik udruge Dragodid o suhozidnoj baštini i vještini gradnje sadrži zanimljivosti o suhozidnoj baštini Hrvatske, korak-po-korak vodič za gradnju i obnovu različitih vrsta objekata i mnoge druge korisne podatke i kontakte. Doživio je četiri izdanja Slobodne Dalmacije po ukupno 15.000 primjeraka, a uvodnik, sadržaj i dva čitava poglavlja (Gradnja jednostavne kamene kućice & Od prvog zida do majstora) dostupni su ovdje i ovdje.
  • Smjernice za obnovu lokvi i bunara na tradicijski način (2023.) Nastale unutar projekta “Still Water Revival”, Smjernice upoznaju korisnika s najčešćim oblicima lokvi i bunara na našem području, njihovim glavnim funkcijama i procesima te osnovnim koracima za tradicijsku obnovu. Smjernice su dostupne za preuzimanje na hrvatskom i engleskom jeziku: Smjernice_hr / Guidelines_en
  • Priručnik za očuvanje lokvi (2024.) Nastao unutar projekta „Still Water Revival“, ovaj praktični vodič za očuvanje lokvi, važnih vodenih staništa od izuzetne ekološke i kulturne vrijednosti je dostupan ovdje.
  • Priručnik za izradu slamnatog krova (2022.) U Priručniku udruge Dragodid prikazani su koraci i detalji izvedbe tradicionalnog slamnatog krova pomoćnog objekta na kršu. Priručnik je dostupan za preuzimanje ovdje.
  • Priručnik Inkluzivna i ekološka obuka za obnovu baštine: Alati za profesionalce i organizacije (2024.)  Priručnik nudi pregled metodologija i praksi za osposobljavanje stručnjaka koji rade na obnovi kulturne baštine, a posebno se fokusira na uključivanje ranjivih skupina i primjenu ekološki održivih praksi. Rezultat je projekta HERO – Heritage Ecological Restoration for Inclusion Opportunities. Priručnik je dostupan za preuzimanje na hrvatskom, engleskom i francuskom jeziku.
  • Brošura “Suhozidi. Kamena čuda u jednostavnim riječima” (2024.) Brošura Centra za inkluziju Šibenik namijenjena je osobama s intelektualnim teškoćama i nastala je u okviru projekta “Suhozidna priča inkluzije”.
  • Priručnik “Mediteranska kamena kuća” (2006. Autori: Filip Šrajer, Andrija Suić, Hrvoje Vidović, Silvija Kipson, Hrvoje Carić) . Ovaj priručnik može biti osnovna uputa onome koji želi popraviti staru seosku kamenu kućicu ili sagraditi novu na najjednostavniji i najjeftiniji način: onako kako se to već radi stoljećima. Priručnik je početak puno opsežnijeg projekta koji želi promovirati tradicionalnu-održivu gradnju i životni stil koji je povoljniji po okoliš. U nekoliko poglavlja opisane su osnove gradnje kamenom i borovom građom u kršu, a u priručnik su uključeni i oni radovi koji su danas skoro ili potpuno iščezli, kao što je pečenje vapna ili vađenje kamena iz žive stijene. Korišteni su razni lokalni nazivi, kao i stručni izrazi. Priručnik je dostupan ovdje.
  • “Tradicijsko ovčarstvo otoka Cresa: prilog istraživanju” (2009. Centar za održivi razvoj – Ekopark Pernat, kasnije Muzej ovčarstva) Publikacija je izdana na tri jezika, autorica hrvatskog teksta je Marina Jurkota Rebrović, a može se preuzeti ovdje.

Suhozidni kongresi u organizaciji francuske mreže S.P.S. i njenih međunarodnih članova

  • Sadržaj Zbornika radova 4. Kongresa, Mallorca, Španjolska, 1994. godine, dostupan je ovdje
  • Sadržaj Zbornika radova 5. Kongresa, Imperia, Italija, dostupan je ovdje
  • Sadržaj Zbornika radova 6. Kongresa, Le Val, Francusa, dostupan je ovdje
  • Sadržaj Zbornika radova 7. Kongresa, Peñíscola, Španjolska, 2000. godine, dostupan je ovdje
  • Sadržaj Zbornika radova 8. Kongresa, Visp, Švicarska, 2002. godine, dostupan je ovdje
  • Sadržaj Zbornika radova 10. Kongresa, Montalban, 2006. godine, dostupan je ovdje
  • Sadržaj Zbornika radova 12. Kongresa, Ambleside, 2010. godine, dostupan je ovdje
  • Sadržaj Zbornika radova 16. Kongresa, Ciutadella, Menorca, 2018. godine, dostupan je ovdje
  • Zbornik radova 17. Kongresa Konavle, Hrvatska, 2021. godine, dostupan je ovdje
  • Sadržaj Zbornika radova 18. Kongresa, Goult, Francuska, 2024. godine, dostupan je ovdje