Petrebišća 2023.

Tekst: Marta Krištofić

Poznat ambijent pitomih livada među krškim obroncima Učke dozvao nas je i ove godine na našu ljetnu baštinsku školu Petrebišća 2023. Nestabilna prognoza odbila je mnoge, no oni najhrabriji bili su nagrađeni predivnim iskustvom. Manja brojnost polaznika rezultirala je mirnom i opuštenom radionicom s individualnim pristupom i bliskim poznanstvima. Tako se ove godine skupila internacionalna grupa od četvero voditelja kampa i 13 volontera, od Hrvatske, Austrije, Italije pa do volontera REMPART-a iz Francuske.

f: Jonathan Goetz

Krenuli smo poučnom stazom iz Mošćeničke Drage. Čim smo se počeli uspinjati, vrući obalni zrak zamijenila je planinska svježina, gore se uvijek lakše diše. Informativne ploče davale su nam dobar izgovor za pauze na strmom višesatnom usponu. Prvi dan rezerviran je za aklimatizaciju na uvjete u našoj bazi. Upoznajemo se međusobno i s pravilima ponašanja tijekom kampa u zaštićenoj prirodi te obilazimo selo Petrebišća u kojem ćemo provoditi radni dio dana.

f: Eva Kodžoman

Prvi dodir sa suhozidom polaznici dobivaju na poligonu. Nakon teorijskog temelja rastavljaju prošlogodišnji zid proučavajući kako je bio sagrađen. Priprema se sastoji od čišćenja mjesta gdje će se graditi i svrstavanja kamena. Tek nakon što je svaki kamen barem jednom prošao kroz ruke polaznika, kreće izgradnja. Od temelja preko uglova pa prema sredini, raste ponovno zid na poligonu, sve to uz budno motrenje voditelja radionice. Dan je za učenje i sve greške su dobrodošle, praksa čini majstore.

f: Jana Kačar

Nakon savladanih osnova krećemo s većim projektima. Ove sezone nam je glavni fokus bila restauraciju gumna. Gumno je mozaično popločena površina s obrubom vertikalnih ploča koja je služila za mlaćenje slame dok su ljudi gore boravili i uzgajali žitarice. Potom se sjeme nosilo u mlin u Trebišćima, a prazna slama vezala u snopove za izradu krovova na štalama. Kako danas gore ne boravi nitko tko bi koristio gumno, ono je počelo propadati. Kiša i divlje životinje rušili su zemlju s padine iznad zatrpavajući mozaičan pod, a korijenje okolnih stabala izrovalo je puteve pomičući kamene ploče.

f: Eva Kodžoman, Jean Ni

Prvo je, po običaju, bilo čišćenje. Potom smo iznad čitavog gumna sanirali i nadogradili potporni suhozid da spriječimo sipanje zemlje u budućnosti. Kada je jedan problem bio riješen, naoružali smo se metlicama i čekićima, i izgubili se u uzorcima kamenog poda. Prava meditacija! Ploče smo vadili, ravnali površinu te oprezno svaku vraćali na njeno mjesto. Uslijedila je i sanacija rubnih okomitih ploča dok čitav prostor nije ponovno poprimio stari sjaj.

f: Eva Kodžoman, Jean Ni

Bez obzira na loše vrijeme i manji broj ljudi, na kraju nam je ostalo vremena i za obnovu izvale u jednoj od štala. Radi se o podzidu koji se oslanja na živu stijenu. To ostavlja veoma uzak prostor za zid i otežava njegovo sidrenje u teren. Polaznici su se imali prilike suočiti s jednim od čestih zavrzlama kod restauracije suhozida i uspješno su savladali zadatak!

f: Eva Kodžoman

Osim fizikalije, jedan dan bio je namijenjen fotogrametriji, trodimenzionalnom prikazu prostora. Miše i Grga iz Mjesta pod suncem došli su nam održati predavanje te praktično pokazati kako se kulturna baština snima i zašto nam je to važno. Taj dan smo čistili selo za potrebe snimanja nakon čega su oni izradili fotogrametrijski prikaz čitavog sela.
Jedna od polaznica također ima bogato iskustvo u tom polju pa nam je prenijela svoja znanja, a po završetku dala svoj doprinos u obliku snimaka restauriranog gumna.

f: Jean Ni

Večernji program obogatile su nam još dvije prezentacije, Razumijevanje struktura i konteksta suhozidne baštine i Reinterpretacija Sardinijskog krajobraza kroz suhozidne strukture. Jedno jutro nekolicina se uputila na Brgud kako bi dočekali izlazak sunca uz predivan pogled na more. Oni uspavani imali su drugu priliku za posjet Brgudu na slobodan dan uz produženje šetnje prema Maloj Učki.

f: Jonathan Goetz

Tako je prošao još jedan raznolik, poučan i zabavan tjedan na dragoj nam planini.

f: Jonathan Goetz