Obnova suhozida oko Dobre lokve kod Osora na otoku Cresu

Tekst: Tanja Kremenić
Fotke: Tanja Kremenić, Oleg Miklić

Tijekom vikenda 14.-15.9.2024. održana je akcija obnove suhozida oko Dobre lokve kod Osora, na jugu otoka Cresa. Radilo se o aktivnostima unutar projekta “Obnova i promocija vodenih biotopa – Osorske lokve”, koji provodi Društvo Naša djeca Mali Lošinj, nakon što su dobili sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za prijavu projekata poticanja razvoja civilnog društva na otocima. Predviđeno je bilo čišćenje vegetacije oko lokve, čišćenje mulja unutar lokve, a suhozidni dio radionice vodila je ekipa iz Dragodida. Da bi se moglo započeti s obnavljanjem i podizanjem urušenih suhozida, prvo su lovci iz lovačkog društva Halmac prokrčili pristupe lokvi, a djelatnici Komunalnog društva Cres Lošinj obavili velik posao sječe i orezivanja raslinja. Komunalno društvo Cres-Lošinj i u subotu je nastavilo s uklanjanjem viška vegetacije.

U subotu 14.9. na Dobroj lokvi okupilo se mnoštvo ljudi, odraslih i djece, svi spremni pomoći. Prava mala rabota, kako se u stara vremena odrađivala jednom godišnje, po naredbi “encijana” (nekad: glavar sela koji je objavljivao “rabote” za cijelo selo). Lokva je gotovo u cjelini omeđena suhozidom, a s južne strane i lesom. Stražičić (1980.) piše da je Dobra lokva nekada bila važna seoska lokva za Osorane, nekada duboka nekoliko metara. Navodi da je služila podmirenju ostalih potreba u domaćinstvu, pranju rublja, prskanju vinograda, ali i za napajanje stoke. Ima dva zanimljiva suhozidna detalja: škaline koje vode s gornje parcele do vode i kogulani (kaldrma) suhozidni mul od megalita, koji vodi u središnji dio lokve. Danas je mul poprilično uništen i svakako bi ga trebalo obnoviti; ukloniti ukorijenjenu vegetaciju unutar mula, popraviti popločenje te obnoviti dva lica mula (građen je kao duplica), koja su sastavljena od megalita. Kao izvor pitke vode za ljude navodi se lokva Funtana (malo dalje uz cestu prema Punti Križa).

Škaline su obnovljene već tijekom subotnje radionice. One su bile jedna od pet fronti na kojima se radilo na obnovi suhozidnog prstena. Ostale četiri bile su klasične provale, na nekima je rad bio otežan jer je odronjeni materijal završio u vodi, ali ekipa opremljena čizmama hrabro je vadila kamenje van.
Najmlađi sudionici, stari oko 10-11 godina, a neki i mlađi, odmah su se bacili na skupljanje sagurne (lokalno; gruh po creski, škalja po dalmatinski, u svakom slučaju = sitan kamen) i punili kante i karijole kao da to rade svaki vikend. Sagurna je slagana u kupiće s preciznošću u centimetrima, i nije se praštalo brkanje. Sudjelovali su i stariji, od 70-80 godina, legitimni puntarsko-nerezinski meštri, koji bi u trenu podigli zid. Svi smo radili i na čišćenju okoliša – uklanjanje otpada, viška granja i slično. Druženje i rad završili su oko 14.30, kada je počela lagana kiša. S obzirom na sve najave i “Borisa” koji je harao obalnom Hrvatskom, ostali smo uglavnom pošteđeni.

U nedjelju su na terenu ostali samo članovi Dragodida. Odlučili smo pod svaku cijenu obnoviti jednu duplicu – ostatke zida uz put koji je vodio od Osora prema lokvi. Ipak je bitno da ulazni zid, koji prvi dolazi na vidjelo prolaznicima, bude koliko-toliko sređen. On je u posljednje vrijeme poslužio i kao prostor za istovar viška materijala koji se našao u okolici radi okolnih radova u blizini. Tako da ga je bilo potrebno potpuno rastaviti, počistiti, i ponovno sastaviti. Vegetacija je dala svoj doprinos pa su sada stabla srasla sa zidom, što ga čini debljim nego što bi trebao biti. Ostavili smo tu stranu za bolja vremena, kada domaći odluče što će biti s tim deblima i hoće li spajati lesu.

Euforično smo raspravljali kako bi bilo idealno uz suhozidnu, osmisliti i radionicu izrade lese. Onda bismo mogli razmišljati o završavanju tog zida sa stožerom (stožer: drveni stup napravljen od smreke, na koji se pričvrsti lesa, i kojemu su s druge strane ostavljene skraćene grane ugrađene u suhozid). Ako prionemo tome, dio zida će trebati srušiti kako bi se stožer dobro uglavio. Nekada je na ulazu u lokvu stajala dvostruka lesa, pa bi takva obnova bila valjana replika starih vremena.

Dobra lokva je većim dijelom, pokrpana ali čeka se nastavak na proljeće 2025. Osim obnove suhozidnog mula i veće provale na zapadnoj strani, ima još posla oko “ušminkavanja” neposrednog okoliša. Od ulaza u lokvu, s desne strane, nastavlja se klanac koji je vodio od Osora prema Punti Križa, a na njemu još uvijek stoji neposječena vegetacija.

Projekt koji je prijavilo Društvo Naša Djeca Mali Lošinj nije još gotov – ovo je bio tek prvi dio, a radit će se na sređivanju još i lokvi Dobar kalac i Funtana. Za obnovu provale trebat će pričekati ljeto i da lokva presuši, osim ako se ne predvidi rad u ronilačkim odijelima. Za mul će se još morati konzultirati s Konzervatorskim odjelom oko toga kakav zahvat je potreban. I za njega će biti potrebno čekati sušniji period jer je trenutno potopljen.

Zahvaljujemo DND Naša Djeca i Jadranki Hofmann na odličnoj organizaciji, lovcima i komunalcima na čišćenju vegetacije, kampu Bijar (Jadranka kampovi) na ustupljenom smještaju i TN Bučanje na marendi, svima koji su radili i družili se s nama. Do idućeg puta!