Kontakt

25 Comments

1. dragi suhozidaši,
   jedna sam od zaljubljenica u suhozid, ali sam istovremeno i vlasnica/suvlasnica nekoliko manjih posjeda na otoku Korčuli. Na posjedima su i male poljske kućice koje bi trebalo obnoviti pa čak i obiteljska kuća još od pradjeda (“plemenska” iz 19. stoljeća).
   Inače živim i radim (još) u Zagrebu i vrlo često s obitelji i s prijateljima idem na Korčulu i polako uređujemo maslinike (izgorjele u požarima) i moskvike….
   S ovakvim tempom rada do penzije nećemo brzo napredovati.
   Zanima me nekoliko stvari moguće vezanih uz aktivnosti vaše udruge:
   1. kao se može ukljućiti u vašu udrugu
   2. što kao udruga omogućavate svojim članovima
   3. što kao član mogu ponuditi udruzi
   4. postoje li neki projekti vezani uz EU fondove za obnovu i očuvanje suhozidne baštine,
   uključivo naravno i manja obiteljska imanja
   5. kako doći do fizičke pomoći za popravke suhozida i poljskih kućica:
   – kako dobiti/platiti/ priučenog radnika (posebno sad u vrijeme besposlice…)
   – padaju mi na pamet aktivni turizam- s radom u mediteranskim vrtovima….
   Nije to sve, ali je već možda previše za prvi kontakt. Nadam se da će mi barem netko od vas “udrugaša” odgovoriti, jer ovo sigurno nisu problemi koji samo mene tište.
   srdačni pozdrav
   Kata
   ps. Poznajem Berislava Horvatića i Jadrana Kalea, ali gornja pitanja su više prizemljena i praktična.

2. Draga Katice, hvala na komentaru i pitanjima
   1. Član naše udruge se može postati sudjelovanjem na našim radionicama, nakon čega kandidatu slijedi poziv iz suhozidarske lože 🙂 Pozivamo samo dokazane borce koji su s nama danima teglili i ziđali kamen i dijelili vojni šator i šumski zahod.
   2. Ništa previše spektakularno. Mogućnost odlučivanja o projektima udruge i insajderski uvid u suhozidnu aktivističku scenu. Sve općekorisne stvari u vezi suhozida i suhoziđanja ionako objavljujemo ovdje, a što se tiče organizacije, vođenja i sudjelovanja na našim radnim akcijama, za to ne treba biti član nikakve udruge niti stranke 🙂
   3. To se svaki pravi član udruge svakodnevno treba zapitati 🙂 U principu za sada funkcionira neka osnovna podjela dosadnih uredskih zadataka poput administriranja računa, administriranja web stranice, kontakata s medijima i odgovaranja na mailove. Što se tiče prave akcije, tj. radionica, za svaku je glavni organizator onaj koji ju je smislio, a ostali odrađuju zadatke po potrebi ili partijskom dekretu.
   4. Postoje razni EU projekti poticanja poduzetništva, prekogranične suradnje i civilnog društva, a suhozid ako je, onda je obično rubna tema. Evo primjerice dio akcije “Moj kažun” je bio financiran iz CBC HR-SLO projekta “Revitas”, u planu su neke suhozidne radionice kao dio CBC HR-BH projekta “Kamen”, a Slovenci imaju znanstveni projekt “Kras” koji je čini mi se djelomično financiran od EU. Mi smo prošle godine sudjelovali na jednom EU natječaju s temom obnove kulturne baštinu na bivšim ratnim područjima. Skupa sa Općinom Promina, Muzejom grada Šibenika i Hrvatskim centrom za razminiranje prijavili smo projekt razminiranja suhozidnih lokaliteta praćen suhozidarskom i antiminskom edukacijom. Projekt je prošao u drugi krug ali tamo je otpao zbog financijskog kapaciteta naše udruge. Naime EU projekti nikad nisu mali (ovaj projekt je bio min. 100.000 EUR), a da bi ih dobio, moraš dokazati da si već vrtio tolike novce po svojim računima, i sam osigurati dobar dio sredstava. To je nama s proračunom par desetaka tisuća kuna godišnje i bez zaposlenih, čisti SF. To je ta stvar sa EU fondovima zbog kojih se ovakve gerilske organizacije poput naše, i sitna poljoprivredna i turistička gospodarstva ne mogu gurati sama u tu priču. Rješenje po mjeri malih bilo bi da jedinice lokalne samouprave i velike profesionalne civilne udruge povlače sredstva i prusmjeravaju ih u lokalne projekte, što se zapravo i radi, samo možda nedovoljno.
   5. Što se tiče pomoći za suhozidne radove, treba naći lokalnog majstora ili dovesti nekoga, i hrpu prijatelja ili volontera (volonterske mreže!) voljnih tjedan-dva dana nosati kamen. Što se tiče organizacije života i rada, tu smo uvijek spremni uskočiti savjetom, a ako se izjalove lokalna rješenja, možda možemo srediti gostovanje nekog meštra.
   Eto! Lijepi pozdrav!
   filip

3. nema nam druge nego osnovati botegu za popravak baštine. Putujuću botegu. Sezonsku. Botegu u gostima. Dođemo, obnočvimo neku starinu i odemo, Plativo u naturalijama. Sir, ulje, vino, bademi, suho voće i slično

4. Branko Vasiljević, prof.
   6, ulica Poenkareova
   11108 Beograd

   Udruga Dragodid
   Poštovana gospodo,

   cilj vašeg projekta je vrlo plemenit i želim vam puno uspeha u njegovoj realizaciji. Voleo bih da vaš primer slede svuda u Hrvatskoj i svakako ovde u Srbiji.

   Želja mi je da kupim knjigu Gradimo u kamenu. Ako je to moguće, predložite mi način.

   I neka ovo leto na Visu bude najlepše do sada!

   Puno pozdrava iz Beograda!

   Branko

5. branko,
   hvala na lijepim zeljama. kazu u posti da prema srbiji ne mozemo slati posiljke sa placenjem pouzecem, pa se mozemo mailom dogovoriti kako da vam dostavimo knjizicu.
   LP
   filip srajer
   4GD

6. Gospodine Filipe i ostali, vama moze vjerovati samo netko tko nikad nije posjetio Dragodid. Prije vise od dvadeset godina posjetili smo to selo i zatim ponovo ove godine. Ove godine ostali smo uzasnuti od SMECA koje ste ostavili u njemu, a prema pricama mjestana vase aktivnosti u selu Dragodid nemaju nikakve veze sa suhozidom, obnavljanjem sela ili slicnim, a izgleda da su neke aktivnosti nekih vasih clanova u tom selu bile vezane i za drogu.

7. Poštovani,
   Tužni smo zbog toga što ste u Dragodidu zatekli smeće – to svakako nije stanje u kojem ga mi (članovi udruge) ostavljamo nakon svojih posjeta. Zadnja aktivnost udruge u Dragodidu bila je ceremonija dodjele baštinske nagrade Europa Nostra koju smo poželjeli preuzeti upravo tamo gdje je i cijela naša priča započela. Bilo je to u 9. mjesecu prošle godine i nakon što smo naše domaće i strane uzvanike počastili viškim vinom, srdelama i krumpirom pečenim na ognjištu, ostavili smo sve u najboljem redu. Nažalost, s obzirom da je većina naših članova iz sjeverne Hrvatske danas prerijetko odlazimo u Dragodid, i stoga nam je još i više stalo da ostane neiskvaren i lijep kakvim smo ga ostavili. Vjerojatnog krivca za smeće koje ste vidjeli tražili bismo u nedavno izgrađenoj vatrogasnoj cesti koja je pristup Dragodidu otvorila i onima koji nisu voljni prošetati 5 km tovarećeg puta od Komiže.

   Što se tiče našeg djelovanja u Dragodidu mislimo da su mu dovoljan dokaz građevine koje su ponovo zadobile krov. Radovi su obilno dokumentirani i u foto-galeriji naših mrežnih stranica i mislim da nije potrebno da se po tom pitanju dalje pravdamo.

   Neki naši sudrugovi imali su tužne osobne kalvarije vezane uz drogu no nisu ih zaradili u Dragodidu. Bili su to dobri ljudi, žrtve nesretnih životnih okolnosti i odabira, naši prijatelji – danas više nisu sa nama. Ako išta, osjećamo da im je boravak i rad u Dragodidu pružio nešto životnog smisla i konstruktivne energije koje su im te druge životne okolnosti oduzele. Sa radošću ćemo čuvati sjećanje na to vrijeme provedeno s njima.

   Za kraj, mislimo da je poruka koju bismo željeli prenijeti u ovom odgovoru ta da nam svima u ovom društvu treba manje anonimnih negativnosti a više volje da se uhvatimo nekog lijepog i ispunjujućeg posla – poput zidanja suhozida!

   Srdačno,
   4 GRADA DRAGODID

8. Pozdrav iz Beograda uz sve čestitke za nastojanja da se održi tradicionalni način gradnje.
   Dali je moguće kupiti knjigu “Gradimo u kamenu” u Srbiji?

9. jovica,
   hvala na interesu! knjigu nije moguce kupiti u srbiji, ali nam se mozete javiti mailom da se dogovorimo kako da vam je dostavimo.
   LP
   filip srajer
   4GD

10. Legende,
    ima li kakav newsletter na koji se mogu pretplatiti da sam utoku s akcijama koje izvodite.
    Zaboravim svako malo pogledati a vi ste poprilično aktivni.
    Veliki pozdrav,
    K.

11. Luka, hvala na interesu!
    Nemamo neki redoviti newsletter ali smo te dodali na adresu prijatelji@dragodid.org na koju pošaljemo važnije obavijesti. Ako želiš primati informacije o novim postovima i komentarima na ovom sajtu, probaj RSS opcije (linkovi se nalaze dolje desno).
    Poz
    Filip

12. pozdrav,
    mi na otoku izu imamo radionicu gradnje suhozida i trebali bismo jednog strucnjaka za suhozide da ih vodi. ako imate vremena 10. i 11.8. voditi te radionicu bili bismo jako zahvalni 🙂 naravno ne besplatno !
    ako ste zainteresirani javite mi na email adresu odgovor…

13. poštovani, a da se vi manete dragodida i ostavite ga nakega kakega ga je muj nono između ostalih meni ostavi al vama ni slučajno ne i uvatite se čačinog vam? vaši članovi nojpri su pri prvim dolascima dragodid bili pretvorili u seraonu punu guzpapira koji su pokupili nakon što su bili upozoreni da to ni red a potom su prešli na tuširanje na pjacetu ol gurnje gustirne – ni vo ni red, sve pri izgradnje protupožarnog puta (nimalo poželjnog). ono ca ste napravili ol one kućice pol žuge je tuga i sramota… jel netko od vaših ĉlanova razbi onu stinu ol vore na krušnu peć i bucol na dulnju gustirnu i oćete li još dugo upirot po dragodidu?

14. poštovani anonymus!

    pa zar ni tri kamena krova nisu dovoljna da se bauštelcima od 25-30 godina oprosti malo nereda na gradilištu prije 10 godina? barba andrija nas je ozbiljno upozoravao kad bi primijetio ili čuo za takve stvari, nažalost ga je zadnjih godina premalo bilo gore….
    organizacija života na radionici je najvažnija stvar i mislim da smo tu lekciju naučili i da nam se takve stvari više ne mogu desiti. i to smo dokazali zadnjih godina kroz besprijekorne kampove na učki. bilo bi bolje da je netko od nas recimo imao izviđačkog iskustva ali nije. naučilo se na vlastitom primjeru.i što sad? toliko o tuširanjima i zahodima prije izgradnje protupožarnog puta. a sad na ozbiljnije stvari.

    krov od dasaka na “boćarskom domu” su u nepotrebnoj hitnji sklepali nestručnjaci i nadam se da nam pokojni andrija sa onog svijeta ne zamjera što je postao (polu)trajno rješenje. nudili smo nedjeljki da ga rastavimo, ali njoj je bio i takav bolji nego nikakav pa smo ga pustili. i tu se u međuvremenu dosta naučilo, i kroz studij, i poslije kroz praksu, pa vjerujem da izgradnja pravog kamenog krova više nije nedostižan san. međutim jedan truli daščani krov nije najveći problem u selu. dragodid treba hitnu akciju ako se ne želi da padnu dva kamena krova. krušnu peć su vjerojatno ložili svi, i kamen je izgorio, pa joj treba prezidati vrata i po potrebi kupolu (mislim da je ispala najmanje jedna cigla iz svoda). eto, prijavili smo projekt na ministarstvo kulture, splitsku županiju i grad komižu, možda bi se na isti mah dalo urediti i sportsko penjalište podno sv. bjoža. ako ste za, uprite i vi malo, javite se na info@dragodid.org pa da se dogovorimo.

    pozdrav
    Filip Šrajer, 4GD

15. Barba Andriji pokoj vječni. Njega je netko iz vaše udruge najprije dobro napušio marihuanom o čemu svjedoči i jedan video na vašem situ a zatim se i prešlo na teže droge – prilikom jedne naše posjete Dragodidu zatekli smo ga kako ‘kljuca (stanje izazvano heroinom) u društvu Zorana Franičevića, također tom prilikom uspavanog heroinom. Kućica pod žuge nije nikakav boćarski dom već kućica koju ste okupirali uz pomoć barba Andrije mozga očito zamučenog raznim drogama., bez dozvole vlasnika. Nedjeljka nam je pokazala stanje u toj kućici – nered, smrad i jeza.

16. Kamen na krušnoj peći nije izgorio već više nego očito namjerno razbiven, isto važi i za bucol od gustirne – očito nastojite prikazat na sve načine Dragodid zapuštenijim nego je ustvari. U početku vaših dolazaka također ste otrovali više stabala borova oko žugi da bi vam doprlo više sunca dok ste za trovanje borova okrivili nekog trećeg.

17. S obzirom na izjave vlasnika Sv. Bjoža izgleda da tamo niste nimalo poželjni.

18. Aha. Trujemo borove da bi nam doprlo više sunca(!) i drogiramo starce da nam dopuste koristiti kućice. Dosta je više takvih gluposti, od sada više nema anonimnih komentara na Dragodid.org.

19. Hej ekipo, večeras je (4.1.2016.) na telkaču dokumentarac o suhozidnoj stazi na Majorci (ili tako nekako) pa vas molim da stavite na portal i obavijestite svekoliko pučanstvo.

    Svako dobro u ovoj godini i mnogo uspješnih suhoziđastih projekata želi vam vaš vjerni čitatelj i sljedbenik

    Marko Pavković

20. Dragi “Dragodjedovi i Dragobake”,

    Prvenstveno Vam se od srca zahvaljujem na zalaganju za edukaciju i ocuvanje nacionalnog dobra.

    Mozda nekome moze biti od pomoci ili tek infformacije radi saljem Vam ovaj email.

    Prije desetak godina moj muz mi je pokazivao svoju skolu i gdje je proveo mlade dane…. Tako mi je pokazao i zidove na sjeveru Engleske koji su meni bili onako skro na skroz obicni rekoh mu da ih je Istra i Dalmacija puna. Nedostatak odusevljenja bio je stoga dobro upisan u sentimentalnu knjigu moga dragog.

    Par godina nakon toga ja sam pripremala vecru u kuhinji i odjednom moj drgi uleti razrogacenih ociju i u totalnom zaprepastenju iz jendog daha mi se ispricao jer je upravo na TV vidio slijedece:

    Hardknott Roman Fort – ‘Mediobodgdum’ The only mountain fort in Britain, Hardknott offers truly remarkable panoramic views of the surrounding area. With walls up to 10 feet in places and one of the best surviving examples of a Roman parade ground in Western Europe, it has a monument quality to it that many Roman forts lack. Hardknott or Mediobodgdum’s purpose appears to have been to control the top of the road half way between Ambleside and Ravenglass and to police the area. An inscription found nearby states “For the Emperor Caesar Trajan Hadrian Augustus, son of Nerva, pontifex maximus…thrice consul, under …, the emperor’s propraetorian governor, the Fourth Cohort of Dematians (set this up).” So we know this is a Hadrianic Fort and the fourth cohort of ‘Dematians’ – from the region which today covers Albania, Croatia, Serbia and Montenegro – were in Britain between AD103 and 122 suggesting it was built early in Hadrian’s reign shortly before work began on the wall.

    http://www.channel4.com/microsites/W/Walking-Through-History/Walking-Through-History2-The-Lakes.pdf

    http://www.channel4.com/programmes/walking-through-history/articles/series-2/walking-guide-the-lakes/1157

    http://www.channel4.com/programmes/walking-through-history

    http://hadrianswallcountry.co.uk/
    http://www.english-heritage.org.uk/visit/places/hadrians-wall/history/
    http://www.aboutscotland.com/hadrian/chesters.html

    Mozda bih se Vi svi kao zadruga mogli zaloziti za priznaje nasih predaka kao graditelja zida u svrhu obrane civilizacije i iskorititi u najbolje svrhe za promidzbu Croatian interests.

    Najlijepsi pozdrav s juzne strane zida

    Lily

21. Draga Lily, hvala na pismu! Dobro nam je poznat Hadrijanov zid. I u Hrvatskoj postoji sličan, premda manje upečatljiv i daleko manje poznat granični zid Rimskog carstva, tzv. Liburnijski limes (Clausura Alpium Iuliarium)
    http://haemus.mk/wp-content/uploads/2013/02/10-Zaccaria-2012.pdf

    Vjerujemo da je naš dosadašnji rad bio koristan u svrhu promocije suhozidne baštine i Hrvatske u cjelini, i tako kanimo nastaviti i dalje. Što se tiče obrane civilizacije, mogli bismo raspravljati može li se danas ona braniti zidovima i žicama, ovakvim ili onakvim 🙂 U svakom slučaju, suhozid danas više spaja nego razdvaja, i tu ulogu mi promičemo i potičemo!

    Srdačan pozdrav!

22. Postvani, moja obitelj posjeduje kucu i zemljiste koje je ograđeno suhozidom. Moj otac i ja obnavljamo te suhozide pa me interesira da li bi vas nekako mogla kontaktirati jer bih imala neke konkretne upite u svezi toga.

23. Poštovana, hvala na pitanju, slobodno nas kontaktirajte. Ako se radi o području gdje djeluje neki od suhozidara navedenih ovdje http://www.dragodid.org/kontakti-suhozidara/ preporučamo kontaktirati njih!

24. lijepo vas molim da me stavite na svoju mailing listu, raduje me ovo obnavljanje i čuvanje baštine iako u
    mojim godinama teško mogu fizički podmetnuti kičmu ispod kamena ali uvijek ima nekih načina podrške
    srdačan pozdrav

25. Igore, hvala na interesu i podršci!
    Iskreno, trenutno nemamo baš neku ažurnu mejl listu.
    Dok se to ne promijeni, najbolje je pratiti naše objave ovdje na webu ili na facebook stranici (Dragodid).
    Facebook je nekako najažurniji, tamo nas možete podržati komentarima, “lajkovima”, a možda se ipak vidimo i na nekoj od akcija 🙂
    Pozdrav!

Comments are closed.