Međe u današnjem Starograjskom polju slijede raster antičke hore, prilagođavan u rimsko, srednjovjekovno i moderno doba[...] Tekst i foto: Jadran Kale
Poluotok Srima sa sjeverozapadne strane zatvara kanal sv. Ante pred Šibenikom. Zemljište je zanimljivo zbog prisutnosti dvojne bazilike (VI. st.) znatne veličine[...] Tekst: Jadran Kale, Foto: GOOGLE
Povodom najavljene radionice na Krasu stavljamo linkove na novije članke i projekte slovenskih znanstvenika i proučavatelja narodnog graditeljstva - Boruta Juvaneca i Domena Zupančiča
Kod kojeg ministra leži ključ očuvanja kulturnih krajolika: Mesića ili Čobankovića? Ako shvatimo da nisu slučajno izgradnju svih 12 kornatskih križeva vodili majstori s otoka Paga - našeg najaktivnijeg ovčarskog kraja - odgovor više nije tako jednostavan, odnosno odjednom postaje jednostavniji.
Zaboravite stoljeće sedmo, djedove i ostalu mitologiju: Jadran Kale pogađa točno u srce problema suhozida - danas. Članak objavljen prije deset dana u Vijencu.
Na samom kraju 2010., u dva znanstvena časopisa, pet suhozidno/baštinskih članaka! Sretno i berićetno!
Web premijera: zanimljiva studija koju su gospićki konzervatori sa suradnicima izradili za budući Prostorni plan Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Urednički dobro odmjerena količina različitih stručnih sastojaka u uvodnom dijelu daje preglednu sliku ambijenta i načina života velebitskih sezonskih "nomada"...
Objavljujemo ulomak iz publikacije "Tradicijsko ovčarstvo otoka Cresa: prilog istraživanju" (Centar za održivi razvoj – Ekopark Pernat, Lubenice, 2009.)
Ljubaznošću predsjednika udruge "Suhozid" g. Ive Butkovića prenosimo opis projekta, uz fotografije ostataka pretpovijesne ilirske utvrde zvane Gornji Gradac na brijegu iznad Kolana.
Na srednjedalmatinskom otoku Drveniku Velom postoji više zaselaka kamenih prizemnica pokrivenih pločama. U vezi sa Drvenikom postoji jedna zanimljiva web stranica, i još zanimljivije suhozidne radionice na kojima već dvije godine (uglavnom) američki studenti pod paskom trogirskih konzervatora proučavaju i obnavljaju drveničku suhozidnu baštinu.
fotografije Jadrana Kale
aktivnosti na Lunu ne jenjavaju... prenosimo program za produženi vikend 7.-10.10.
Kad bi vlada danas naručila izgradnju jadranskih suhozida, izgradnja ukupnih pašnjačkih suhozida poput kornatskih ne bi koštala manje od 45 milijardi kuna a za guste ovčarsko-maslinarske ili vinogradarske terasaste suhozide otprilike pedeset puta više.
Jedan od najzanimljivijih dijelova otoka Paga je 19 km dugačak, a 1,5 km širok poluotok Lun, svojevrstan prirodno-povijesni fenomen sa oko 80.000 maslina u ovčarsko-suhozidnom pejzažu. U ovom ulomku iz dokumentarca Alekseja Pavlovskog iz 1992. saznajemo o nekim pojedinostima gradnje poznatih paških suhozida, pa tako i o cijeni koja su nekad plaćali oni koji nisu htjeli, znali ili mogli zidati sami.
Suhozidnih terasa, bunara i "kuća" (bunja) ima po cijeloj Dalmatinskoj zagori. Selo Medov Dolac (Medovdolac) u općini Lovreć u Imotskoj krajini ima kvalitetnu web stranicu sa koje prenosimo nešto materijala.
Predavanje s projekcijom povodom izrade info tabli za zaštićene suhozidne građevine Dudićevog osika u Lunu.
"Ma, taj danas zaista fenomenalan krajolik nacrtan je 1947. godine na stolu jednoga geodeta Slovenca, u vrijeme komunističke kolektivizacije, kad su primoštenski težaci iz šešira izvlačili lokacije na kojima će saditi lozu za novu državnu vinariju. Današnjeg Bucavca ne bi bilo da nije bilo tog razdoblja stvaranja seljačkih zadruga “pod mus”. Ovaj fantastični raster vinograda iskrčen je po naređenju, i on je podsjetnik na jedno od najzloglasnijih razdoblja naše povijesti, samo što - predivno izgleda!!!" - riječi su Jadrana Kale koje prenosimo iz jednog starijeg broja Slobodne
Reklo bi se da od kažuna nema benignije teme. Međutim oko tih poznatih istarskih suhozidnih poljskih kućica već dulje vrijeme tinja jedan znanstveni sukob koji je dodatno nabijen i nacionalnim strastima...
Tema bračkih bunja poslužila je uglednom povjesničaru umjetnosti dr. Dušku Kečkemetu za širi osvrt na ovaj oblik suhozidne gradnje kod nas. U seriji tekstova objavljenih 2005. godine u Slobodnoj Dalmaciji autor se dotiče imena, porijekla i svrhe ovih upečatljivih građevina, povlačaći paralele, prije svega sa istarskim kažunima.