Pridružite se otvorenom javnom popisu suhozidne baštine! Fotografije zidova, građevina i krajolika šaljite putem web sučelja, Android aplikacije ili e-mailom!
Župna crkva sa slamnatim krovom sagrađena 1858. u Rošku Polju bila je prva crkva sagrađena u duvanjskom kraju za vrijeme turske vlasti, a njeno zvono bilo je prvo zvono u zapadnoj Hercegovini. Crkva je porušena prilikom gradnje nove crkve 1924. godine.
Župna crkva sa slamnatim krovom sagrađena 1858. u Rošku Polju bila je prva crkva sagrađena u duvanjskom kraju za vrijeme turske vlasti, a njeno zvono bilo je prvo zvono u zapadnoj Hercegovini. Crkva je porušena prilikom gradnje nove crkve 1924. godine.
"To je prostor s 99 štala, od kojih je jedna ljepša od druge. Osim štala, tu su i mošune. Tu su se na okupu našli svi autohtoni građevinski elementi, suhozid i kamen, što ih susrećemo gotovo na čitavom otoku Krku." (Beata Gotthardi-Pavlovsky, 1970.) Dugo zaboravljenu, zonu "Štalice" kraj Omišlja nedavno je istražio naš konzervator Grga Frangeš.
"To je prostor s 99 štala, od kojih je jedna ljepša od druge. Osim štala, tu su i mošune. Tu su se na okupu našli svi autohtoni građevinski elementi, suhozid i kamen, što ih susrećemo gotovo na čitavom otoku Krku." (Beata Gotthardi-Pavlovsky, 1970.) Dugo zaboravljenu, zonu "Štalice" kraj Omišlja nedavno je istražio naš konzervator Grga Frangeš.
Kao prilog našoj omiljenoj temi arheologinja Darja Grosman sa Sveučilišta u Ljubljani nam šalje fotografiju mosta napravljenog od srednjevjekovnih stećaka. Most se nalazi negdje u Cetinskoj krajini, otvaramo lov na geolokaciju!
Mostovi su nam fascinacija, jer ih malo ima, a i zbog očitih razloga. Ovo je most u području ispod izvora Krčića.
Polusatni film o gromačama u produkciji Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja" snimljen na području Cresa i Lošinja. Govori arheologinja Aleksandra Faber, lokalni pastiri, graditelji, te učenici uključeni u projekt obnove gromača.
Spektakularno otvorenje sezone!...Fotograf Boris Kragić i komunalno poduzeće Hvarski vodovod izdali su kalendar, nema golog mesa al ima suhog zida i to jedan mjesec bolji od drugog.... Ajde da se netko sjetio. Sretna Nova godina!
Gostovanje na Fakultetu u Splitu kao povod za razmišljanje o ulozi i mjestu suhozida danas. I malo fotki suhozida iz Splita i okolice...
Ivan Dugandžić iz udruge Hrvatsko društvo čuvara baštine šalje nam .pdf brošuru o građevinama za sakupljanje vode u Rašanjskom polju kod Širokog Brijega u Hercegovini. Web premijera!
Tvrtka I2 i Arhitektonski fakultet u Sveučilišta u Ljubljani objavili su petu i ujedno zaključnu knjigu iz regionalno koncipirane serije monografija profesora Boruta Juvaneca, pod nazivom "ARHITEKTURA SLOVENIJE 5 Vernakularna arhitektura, Kraški svet". Knjiga je dvojezična, SLO-ENG.
Od ukupno deset nagrada i priznanja 47. zagrebačkog salona arhitekture, tri su osvojili suhozidi!!! Veliku nagradu Salona osvojio je Nikola Bašić za križeve na Kornatu, a posebna priznanja osvojili su Andlar i Aničić za istraživanje jadranskih kulturnih krajobraza i Dragodid za suhozidne radionice.
Vruće i uzbudljivo! Šolta je u prošlosti bila centar proizvodnje vapna u Dalmaciji. Posvuda se znalo što znači "šoltanski način" gradnje japjenice, a na samoj Šolti takve japjenice su se gradile i palile po razrađenom planu u kojem je sudjelovala cijela zajednica. Ove godine izišla je nova monografija Šolte gdje je sve nacrtano, opisano i fotografirano(!), a ljubaznošću urednika Zorana Radmana, objavljujemo cijelo poglavlje!
Nakon uspješne prezentacije udruge Dragodid na Best in Heritage u Dubrovniku, rado smo se odazvali pozivu nevladine organizacije EXPEDITIO iz Kotora, kako bi napravili nešto konkretnije, rekli bi u Crnoj Gori suvozid.
Pokrpana "rupa" u priručniku! Berislav Horvatić šalje fotografije graditeljskog remek-djela Kudinog mosta, koji sa 12 suhozidnih lukova od sedre prelazi preko rijeke Krupe.
Dvostruka Grčka lokva kod sela Golubić sjeverno od kanjona Krupe. Tekst i foto: Berislav Horvatić
Slobodna Dalmacija izdala nam je priručnik o suhozidnoj baštini i vještini gradnje. Za sada objavljujemo sadržaj, impresum i zahvale, a kako bismo slijedeća izdanja učinili što boljima, ovdje ga možemo zajedno prokomentirati.