Religijska baština Trebišća

Ovaj tjedan, 27. srpnja, počinje naša jubilarna 10. radionica gradnje suhozida u napuštenom ljetnom selištu Petrebišća u Parku prirode Učka. Ovaj impozantan kulturno-povijesni krajolik osim bogatstva prirode i suhozidne baštine krasi i zanimljiva priča o praslavenskoj mitologiji utkana u toponimiju i lokalnu legendu. Zanimljiv osvrt na religijsku baštinu kraja i na njezino suvremeno vrednovanje je objavljen u studentskom časopisu za etnološke i kulturnoantropološke teme Kazivač te vas ovim putem pozivamo da proučite članak koji u cijelosti donosimo u prilogu.

“Vrata svemira”, Boris Pecigoš, 2014.

Sažetak: Istraživački rad “Sakralizacija prostora i očuvanje religijske baštine — slučaj Trebišća” studentica Maje Flajsig, Magdalene Janžić, Azre Mehmedović i Klare Šovagović je case study nastao kroz akademsku godinu 2017./2018. u okviru kolegija Oblici religioznosti u suvremenim sociokulturnim procesima pod mentorstvom Marijane Belaj. Rad istražuje prostor Trebišća na Učki kao prostor društvenih konstrukata temeljenih na suhozidnoj arhitekturi i religijskoj prošlosti stare slavenske vjere upisanoj u toponime i oronime kojima se bavila i koje je istraživala znanstvena zajednica. Ovi se elementi kulturne baštine aktualiziraju i postaju dijelom kompleksnijih procesa vezanih uz sakralizaciju prostora, znanstveno izučavanje i razvoj turizma posrednim djelovanjem akademskog kruga (etnologa i kulturnih antropologa), ali i lokalne vlasti (turističke zajednice te drugih čelnika Mošćeničke Drage, mjesta podno planine). Međutim, glavni akteri aktualizacije su dionici civilnog društva. Radi se o udrugama i zajednicama koje se bave aktivnim očuvanjem i popularizacijom kulturne baštine. Dok se pojedine neopoganske zajednice i udruge bave smještanjem slavenske religije u prostor i njenom revitalizacijom, udruga 4 grada Dragodid bavi se očuvanjem vještine gradnje, kao i očuvanjem suhozidnih građevina na području Trebišća.

Članku pristupite na ovoj poveznici.