Bakarski prezidi, osmi put
Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Ivona Miloš
Posljednji vikend prošloga mjeseca (29. – 31.3.2019.) proveli smo na već tradicionalnoj radionici obnove bakarskih prezida, impresivnom spomeniku pučkog graditeljstva i ljudske upornosti. Lokalitet Takala poseban je radi svoje jedinstvenosti među kulturnim krajolicima Hrvatske, štoviše već je 1972. prepoznat kao mjesto posebne vrijednosti te dobiva status zaštićenog spomenika kulture.
S obzirom da je područje Bakarskog zaljeva u godinama nakon II. svjetskog rata, kao i ostatka Hrvatske dijelom napušteno, dio prezida je zapušten i ostavljen na milost prirodnim procesima. Tako da se veći dio Takala danas nalazi pod šumom, a zidovi koji su nekoć omogućavali uzgoj loze i hranili mještane polako gube formu i propadaju.
Četiri do pet generacija Praputnjaraca su zidali ove terase od zadnjih desetljeća 18. do početka 20. stoljeća, u nadi da se izdignu iz siromaštva. Iskrčene dijelove između terasa su punili zemljom donešenom s okolnih planina te u nju sadili lozu i proizvodili vrhunski autohtoni pjenušac Bakarsku vodicu, danas službenu ‘Staru Bakarsku vodicu’. Naziv duguju ‘takanju’ – kotrljanju posječenih balvana do mora, gdje su ih ukrcavali na jedrenjake i prodavali, što je seljacima bio dodatni izvor prihoda.
Industrijska revolucija koja je u svijetu započela krajem osamnaestog stoljeća, zaobišla je Hrvatsku. Proces industrijalizacije kod nas počinje pedesetih godina prošlog stoljeća i upravo u tom periodu dolazi do promjene u načinu života koja je dovela do zapuštanja Bakarskih prezida. Kako bi se oni u današnje doba revitalizirali i ponovno koristili potrebno je dati im novi smisao i kontekst u svijetu koji se postepeno odmičeod agrikulture na ovako maloj razini. S tim ciljem je kulturno-društvena udruga ‘Praputnjak’ 2001. godine pokrenula revitalizaciju vinograda Takala, i započela sadnju trseva sorte belina. Nešto kasnije 2002. godine osniva se Poljoprivredna zadruga „Dolčina“ koja je nositelj projekta revitalizacije vinograda. Projekt oživljavanja vinograda provodi se u želji da se promovira važnost Bakarskih prezida te poboljša njihovo stanje i radni uvjeti za lokalne vinogradare. Iz istih razloga održana je i ova radionica tijekom koje su radove voditi lokalni mentori i volonteri udruga iz organizacije.
Ovogodišnja 8. radionica uređenja i popravka porušenih gromača na starinski način, održana pod pokroviteljstvom Grada Bakra i Primorsko-goranske županije, okupila je brojne volontere iz različitih dijelova Hrvatske.
Tokom dva dana naših radnih akcija, popravljeno je nekoliko urušenja. Kod zapuštenih zidova takvi oblici urušavanja su česti, a na Takala su posebno problematični radi malog manevarskog prostora i poprilične strmine na kojoj je potrebno raditi. No, svaki očišćeni i oživljeni dolac još je jedan korak prema revitalizaciji vinograda, a oni su, kao i volonteri i sudionici radionice, brojniji svake godine.
Prva lokacija i najčešća situacija za obnovu
Kako bi se zid vratio u prvotno stanje, potrebno je očistiti urušenje do zdravog dijela, što često znači do temelja
Druga ekipa je u međuvremenu popravljala manja urušenja na zidu međašu
Dio akcije popratili su lokalni mediji, a ostatak fotografija možete naći ovdje.