U spomen: Sven Kulušić

foto: iz obiteljskog albuma

Dana 17.5.2017. u New Yorku je umro hrvatski geograf Sven Kulušić (r.1933.), autor nekoliko zapaženih regionalnih studija, među kojima i temeljne znanstvene studije o suhozidnoj gradnji u Hrvatskoj.

Kulušićev životni put gotovo je filmska priča, s afričkim i južnoameričkim poglavljima, najrazličitijim profesionalnim angažmanima – od administrature na zagrebačkoj Geografiji i stručnog usavršavanja na poljskim sveučilištima, do profesionalne plovidbe po Atlantiku, te konačno dobrovoljnog egzila u SAD, Brooklyn NY, gdje je živio zadnjih 50 godina. Za razliku od nemirnog profesionalnog i životnog puta, u svojem je znanstvenom, geografskom radu bio vjeran regiji svoga porijekla – Kornatima, Murteru i sjevernoj Dalmaciji. Po fizičkoj konstituciji vrhunski sportaš, Kulušić je bio punokrvni terenac koji se nije libio pješice i kajakom uputiti duboko u prostor svoga interesa, te na taj način provjeriti ono što je kao rođeni Murterin čuo i saznao, odnosno ono što je doznao iz arhivskih dokumenata, kojima se služio vještinom povjesničara. Na taj je način razvio jedan karakterističan i prepoznatljiv transdisciplinarni stil, a njegovi radovi o Murterskom kraju i Kornatima citiraju se u svoj relevantnoj geografskoj i povijesnoj literaturi o tim temama, ponekad polemički, ali nikad bez respekta.

U današnjem vremenu od Kulušićevog rada nekako najjačii odjek ima – i za nas ovdje je najvažnija – njegova studija „Tipska obilježja gradnje u suho na kršu hrvatskog primorja (na primjeru kornatskih otoka)“ iz 1999., poslije objavljivana s doradama, 2004. u časopisu Hrvatska revija u dva nastavka: „Bunje i stanovi“ te „Suhozidi i ograde“, te 2006. kao poglavlje u Kulušićevu kapitalnom djelu „Knjiga o Kornatima“. U studiji Kulušić detaljno opisuje 19 tipova suhozida, tipova proizašlih iz više strukturno-morfoloških ključeva istodobno (dvostruki, jednostruki, pažljivo građen, nemarno građen, nadograđivan na ovaj ili onaj način…), principom „as is“ odnosno „po viđenju“ (znači da su kao posebni tipovi uključeni i neki stadiji zapuštenosti izvornih suhozida), i, što je najintrigantnije, stavljajući sve te tipove iz različitih porodica u istu spoznajnu ravan; gotovo kao 19 hashtagova, bez hijerarhije ili tipološke matrice!

Na ilustraciji su svi su tipovi prikazani zajedno, kao na plakatu, pažljivo nacrtani tušem, a specifičnosti na koje treba obratiti pažnju akcentirane su žutom bojom. Ilustraciju prate fotografije s terena i opisi, o svakom tipu najmanje po jedan/na, s intrigantnim, detaljnim, čak virtuoznim, ali i uvjerljivim interpretacijama nastanka pojedinih oblika, veza funkcije i strukture i transformacija jednih oblika u druge kroz vrijeme (prestanci i ponovni počeci gospodarskih aktivnosti, prijelaz s ovce na kozu i slične okolnosti koje su ostavile traga u krajoliku). Kroz tu prizmu se prepoznaje sustav, ili bolje rečeno intencija, ne prema tipološkoj klasifikaciji izgrađenih struktura, već prema (pre)poznavanju povijesti okoliša. Suhozidi nisu sami sebi svrha, nego su svjedoci rada uloženog u osiguranje života, potvrda su ili indikator gospodarskih okolnosti koje su formirale okoliš, i Kulušićev nam rad sugerira da nam kroz takvu obradu suhozidna gradnja može najviše ponuditi i najlakše ju je tumačiti i cijeniti. U tom smislu u Kulušićevom djelu imamo inspiraciju i ključ za daljnja istraživanja ovog fenomena, kakve (i kakvoga) ćemo teško naći i u svjetskim razmjerima.

Opterećen dugotrajnom bolešću koja mu je oduzela tjelesnu superiornost i glavnu konstantu njegovog života i rada – kretanje – Sven je, riječima njegove supruge Nede, sam poželio otići. Kamo sreće da proživimo pola toga što je proživio on i da na kraju oko nas budu voljeni! Iz te ljudske perspektive, važno je što je Kulušić svojoj kćeri Ivoni i njenoj američkoj obitelji uspio prenijeti fascinaciju Murterom i Kurnatima i osigurati za budućnost spomen i prisutnost Kulušića u Kulušićevom stanu, uvali Pinezel na otoku Žutu. Cijeloj obitelji sućut zbog gubitka jednog takvog zanimljivog i karizmatičnog čovjeka kakav je bio vaš Sven. (FŠ)