Fantovi dvori

Ekskluziva! Jadran Kale prošli je tjedan u Ministarstvo kulture poslao prijedlog registracije suhozidnog kompleksa u blizini Tisnog. Kompleks je građen kao mala tvrđava, što je zapravo i bio, i sadrži tri bunje. Donosimo cjeloviti tekst prijedloga registracije. Kale ga povijesno-geografskom metodom datira u polovicu 17. stoljeća, i to je dosta uvjerljiva ali i hrabro precizna datacija za ovu vrstu građevina (vidi Prijedlog).

Trebat će ga dosta očistiti i dijelove rekonstruirati da ga se doživi kako treba, a Kale predlaže da ga se osvijetli, pa bi se noću vidio sa ceste kad se dolazi prema Tisnom i otoku Murteru. U prilogu galerija fotki – Jadran Kale vodi društvo iz Dragodida u obilazak Fantovih dvora 29. ožujka 2014., predvečer nakon radionice u Murteru.

Pogledaj na karti Suhozid.hr: http://suhozid.geof.unizg.hr/?zoom=15&lat=5433431.00347&lon=1746550.5984&layers=0BTTTT

FŠ, foto: FB i FŠ

MINISTARSTVO KULTURE

Uprava za zaštitu kulturne baštine

Jadran Kale, travanj 2014.

Poštovane gospođe i gospodo,

Ravnajući se 4. člankom Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine, građevinu za koju sam utvrdio svojstva kulturnog dobra prijavljujem za upis u Registar kulturnih dobara.

Identifikacija: Fantovi dvori, suhozidni kompleks u selu Ivinj, Općina Tisno, geografske koordinate 43,7907 stupnjeva sjeverne geografske širine i 15,6847 stupnjeva istočne geografske dužine, na sjevernom rubu predjela Laz k predjelu Zaselje u polju Ivinj-Draga. Pred kompleksom je spomenik njegovom sekundarnom korištenju u 2. sv. ratu kao „logoru prvoboraca“, koji je postavljen 1949. godine.

Opis: Fantovi dvori su suhozidom obzidano zbježište i poljodjelska stražarnica veličine 20 x 24 metra. Dulja stranica kompleksa leži usporedno rubu krškog polja i kasnijm putu. Zid je na najvišem mjestu visok 3,2 metra. Zidovi su većinom zarušeni. U unutrašnjosti Fantovih dvora su tri lažno svođene građevine, od kojih se sjeverna zarušava. Ostatak suhozidnih oblika u Fantovim dvorima uključuje pragove, stepenice, puškarnicu, zidove s tragovima žbuke i bez njih te nasutu zaravan.

Datacija: Fantovi dvori se mogu datirati u tridesetogodišnji vremenski okvir od početka ponovnog obrađivanja Ivinj-Drage od seljaka iz Tisnog (koji su se iz Ivinja u Tisno povukli u 1. pol. XVI. st.) do širenja kontinentalnog posjeda Tišnjana dalje u Dazlini i Dubravi sa sigurnijim uvjetima kultiviranja Ivinj-Drage, dakle od četrdesetih do sedamdesetih godina XVII. stoljeća.

Ovo je prva suhozidna građevina datirana u vrijeme prije agrarne reforme u XIX. st., izuzimajući arheološke datacije prethistorijskih gradina. Jedina dosadašnja datacija starije lažno svođene građevine (registrirano kulturno dobro Šuplja gromila u Bilicama kod Šibenika) je postignuta uz pomoć analogije.

Zbog toga izdvajam iduća uporišta za datiranje:

–          Fantovi dvori se nalaze na mjestu gdje je staza kojom su Tišnjani pristupali svojem najvećem polju, počevši od uvala Komanjica i Neseljak s privezištima i skladištima za prekrcaj feudalnih davanja, izlazila u krško polje (k. č. 9992 i 9993). Ova staza povezuje mjesta iskrcavanja i najudaljenije dijelove polja. U pružanju obilazi njive ali koso siječe današnju asfaltnu cestu Tisno-Tribunj (u prvoj katastarskoj izmjeri to je „državna poštanska cesta“) i s njom paralelni put iz Ivinja u Zaselje i dalje za Poplat i Kaljužine prema Tribunju. Dakle, staza povijesno prethodi ovim putevima iz XIX. st. Područje dodira krša s poljem se zove „Laz“, što je tipični toponim kakav naglašava ulaz i prolaz odn. kontakt s gospodarenom površinom.

–          Fantovi dvori se nalaze iznad najvećih zemljišnih čestica u Zaselju (k. č. 5703/2 i dalje). Najplodnija zemljišta su mogla biti najsitnije razdjeljivana, no ovakav položaj ipak prije podsjeća na smještenost najvećih građevina ove vrste: najviša lažno svođena građevina u Dalmaciji (Domaćinova bunja na Srimi) nalazi se u kutu najveće zemljišne čestice u okolici, kao odgovarajući gospodarski servis. Ovo objašnjava prisutnost prostrane ravne plohe za sušenje plodina, na način kako je to naglašeno i u preventivno registriranom kompleksu tri trima na predjelu Rake kod Jelse. Nastanak kompleksa vezan je za obrađivanje polja, nad kojim je služila kao stražarnica (pudarica).

–          Češći položaj pudarica, naročito u komunalnom korištenju zemljišta od vremena francuske uprave, je na sjevernim podbriježjima iznad obradivih zemljišta (na prisojnim stranama). Osojni položaj Fantovih dvora može se povezati s pružanjem sigurnosti u nemirnim vremenima kad je opasnost dolazila sa sjeverne strane polja. Takvu opasnost možemo povezati sa XVII. stoljećem.

–          Dio zidova je sačuvan u izvornoj visini, očitoj po završnom sloju krupnih poklopnika, no rasuti dio u najvećem dijelu nedostaje. Kompleks se počeo rasipati u vrijeme kad su se tek trebale izgraditi susjedne kuće i gospodarske zgrade, kojima je dijelom poslužio kao kamenolom, a koje su u međuvremenu i same napuštene i raspadajuće (uz k. č. 5539 i dalje). Ovi su procesi stoljetni.

–          Građevine u samom kompleksu nisu nastale u isto vrijeme. U zapadnoj bunji (un. vis. 2,9 m, prostorija 2,3 x 3,2 m) se vidi kako je zid integriran u bedemsku zidinu, dok su sjeverna bunja (sačuvana un. vis. 2,3 m, zarušavajuća) i istočna bunja (un. vis. 2,6 m, prostorija 1,5 x 1,8 m) bedemu naknadno nadograđene. Različita starina se prepoznaje i u profilu građevine, jer je zapadna bunja elementarnijeg kalotnog oblika a ostale dvije imaju uobičajeniju „krunu“ (prsten i kapu).

–          U grudobranu pred ulazom u istočnu bunju je otvor kroz koji se nadzire ograđeni prilaz u unutrašnjosti kompleksa, poput puškarnice. Ovakva pojedinost u suhozidnom graditeljstvu kod nas do sada nije zabilježena i svjedoči o bedemskoj i zbježišnoj namjeni kompleksa. Također, na samom ulazu u kompleks je kameni prag kakav onemogućava potkapanje vrata. Vrata su na tom mjestu bila zabravljivana, što pokazuje utor u kamenu. Ostatci šarki postoje i iznutra kod puškarnice. U bunji i kod ulaza u kompleks zidovi su dijelom omazani vezivom, što je bilo tipično za ovakve građevine u namjenama stražarnica i sezonskih nastambi.

Iz ovih razloga ukupnu se građevinu može datirati u vrijeme koje počinje udaljavanjem Turaka iz Ivinj-Drage s ponovnom dohvatnošću polja za kultiviranje (početkom Kandijskog rata 1645. godine) a završava pristupačnošću još daljih polja i udaljavanjem opasnosti (mirovnim sporazumom 1671. kad Turci dozvoljavaju ostanak težaka na kultiviranim zemljištima, te ponovnim mletačkim zauzimanjem Nove stečevine 1684. godine).

Obuhvat: osim samog kompleksa (Fantovi dvori su zavedeni kao „zidine“ 332/1, 2, 3, 4 i 5) radi prezentacije je potrebno zaštititi i pojas između puta i građevine (k. č. 5548 i 5546, sve u K. o. Tisno).

Plan upravljanja: Fantovim dvorima vremenom vrijedi obnoviti zidove u punim visinama, očistiti divlju vegetaciju a održavanim pojasom prema putu otvoriti ga za pogled iz Ivinj-Drage i sa ceste za Murter. Tako uočljiv kompleks bi se lako razabrao sve od odvojka Turističke ceste za Tisno. Kao vernakularnu fortifikaciju, poput starijih gradina kod nas ili nuragha sa Sardinije, stoga bi vrijedilo i na odgovarajući način osvijetliti.

Fantovi dvori predstavljaju zahvat pučke arhitekture kakav svjedoči o historijskom krajoliku u širini od otoka Murtera do Dazline, Dubrave i Velima, prekomorski refugij u povijesnoj naraciji povezuje s crtama razgraničenja, čarki i sukoba iz vremena Kandijskog rata te s izvorištima plodova za život i feudalnim poretkom odnosa i obveza. U tom se smislu ovaj kompleks može urediti za prezentacijske svrhe i povijesne naracijein situ. Kad se jednom uredi, njegovo će robustno graditeljstvo moći podnijeti zahtjeve nenadziranog posjetiteljskog korištenja. Vlasnički interes će se moći podstaknuti udjelom od koristi u povećanom atrakcijskom potencijalu, npr. izravno kroz udio u prodanim razglednicama, suvenirima ili brošurama na temu Fantovih dvora. Vlasniku također ostaje na raspolaganju isključivo pravo ovako izgrađenog brenda imanja.

Podrobna etnološka analiza Fantovih dvora objavljena je u časopisu Ethnologica Dalmatica.

Uvrštavanje Fantovih dvora u Registar kulturnih dobara će vlasnicima i lokalnoj samoupravi olakšati popravljanje kulturnog dobra i njegovo osposobljavanje za nove namjene.