Najava: obnova suhozida na arheološkom lokalitetu u Konavlima

Od 22. do 25. lipnja 2019. na Varinom brdu u Konavlima održat će se edukativna radionica obnove suhozida koji omeđuje crkvu sv. Barbare i groblje sa stećcima. Pozvani su svi zainteresirani!

Foto: Muzeji i galerije Konavala, facebook

O programu radionice

Program uključuje obnovu suhozida koji omeđuje crkvenu parcelu na arheološkom lokalitetu Dubravka i edukaciju građana o važnosti kulturne baštine – stećaka kao nepokretne arheološke baštine te nematerijalne baštine umijeća suhozidne gradnje. Program financira Ministarstvo kulture, a partneri su udruga DRAGODID, Muzeji i galerije Konavala te O.Š. Gruda.

Obnovu suhozida će voditi lokalni suhozidni meštar, Ivo Antunović Mina, iskusni nositelj umijeća suhozidne gradnje, te Anita Trojanović i Mislav Tovarac (udruga DRAGODID). Pozvani su svi koji žele naučiti ovu vrijednu vještinu i pomoći u obnovi značajnog arheološkog lokaliteta.

Na lokalitetu ćemo graditi svakog dana od 6 do 11 sati ujutro, uz stanke za odmor. Svim sudionicima će biti osigurane rukavice i osvježenje (voda i sendvič), stoga je poželjna najava dolaska unaprijed na: info@dragodid.org ili 099 723 1916.

U promotivne i edukativne svrhe, uz suradnju Muzeja i galerije Konavala te O.Š. Gruda, u svibnju su organizirana predavanja za preko sto školaraca od 3. do 8. razreda. Najesen će se održati i promotivna pokazna radionica za školarce na lokalitetu.

O kulturnom dobru

Srednjovjekovno groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare smješteno je sjeverno od sela Dubravka u Konavlima na lokalitetu Varino brdo. Crkvena parcela ograđena je suhozidom s dva ulaza, a u blizini južnog se nalazi prapovijesna kamena gomila promjera cca 16 m. Groblje je sačuvano gotovo in situ s grobovima smještenim na terasastima padinama orijentacije većinom sjeveroistok – jugozapad. Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare jedno je od najvrjednijih izvorno sačuvanih srednjovjekovnih sakralnih cjelina na širem dubrovačkom području. Jedna je od dvije hrvatske nekropole upisane u UNESCO popis svjetske baštine, uz one iz BiH, Srbije i Crne Gore.