Jadranski suhozidi: Baška-cisterne od gromače

Ljubaznošću Berislava Horvatića objavljujemo nastavak priče o jedinstvenom krajoliku južnog dijela otoka Krka i njegovim suhozidnim fenomenima. Nakon mrgara, na redu su bunari, ustvari cisterne, koje su gradili graditelji iz mjesta Bašćanska Draga. Upozorenje: u članku se krije jedan zanimljiv link..

cijeli članak u .pdf formatu

Iz članka:
(…)
Draške cisterne od gromače, njihovi bunari, su izuzetne po tome, što iznad podzemnog spremnika za kišnicu imaju sagrađeno nadzemno suhozidno sklonište s vodopropusnim pokrovom, također suhozidnim, potpuno ili djelomično nepravo svođenim.

Već barem šest tisuća godina je nepravo svođenje domišljat način građenja vodonepropusnog krova u suhozidu (od gromače), od kamenja složenog u suho, bez ikakvog veziva (melte, betona). Kamenje, po mogućnosti pločasto (škrile), slaže se kružno u prstenovima, tako da je svaki idući prsten položenog kamenja uži od onog prethodnog na kojem leži. Na kraju ostaje na vrhu samo uski otvor, koji se zatvara ovećim plosnatim kamenom, tzv. tjemenom pločom. Tako nastaje nepravi svod, neprava kupola ili pseudokupola. Takav svod, iako ga zovu nepravim, “sam sebe nosi”, tj. ne trebaju mu krovna greda (žrda) ni gredice (limezi) kao potporna konstrukcija. Normalno se škrile polažu tako da im gornje plohe lagano padaju prema van, da bi odvodile kišnicu, pa se dobije pokrov nepropusan za kišu, iako je od gromače. Tako se već tisućljećima pokrivaju suhozidna skloništa širom kamenitih krajeva Europe, pa i na Krku. Od Bodula su ih najviše gradili Puntari, koji ih zovu komardama.

Namjerno konstruirati vodopropusan nepravo svođen krov nema baš puno smisla, osim ukoliko ne pokriva cisternu za sakupljanje i
pohranjivanje kišnice. Upravo takvo nepravo svođenje, i to na takvoj građevini, jest draški graditeljski suhozidni specijalitet. Kako se ono postiže?

(…)