Čudo kućic u Kunu
Tekst i foto: FŠ
Za vikend 13. i 14. 12. ekipa Dragodida boravila je u Tkonu i za Suhozid.hr istraživala lokalitete sa suhozidnim kućicama – kako ovdje nazivaju bunje.
Sastav je bio FŠ, zatim etnologinja i povjesničarka umjetnosti Mirna Ratkajec i arhitekt Matija Fukat. Ovom terenu prethodila su preliminarna istraživanja i unosi napravljeni u sklopu radionica održanih 2013. i 2014. godine, zatim unos Jadrana Kale, koji je još u skopu svojeg magistarskog rada sredinom devedesetih obradio i sklop Vidovića tor kao rijedak primjer složene suhozidne građevine, te možda i najprimamljivija, Facebook galerija kućica autora Dražena Pribilovića. Svi ti podaci upućivali su na to da je šira okolica Tkona jedno od područja sa najvećom gustoćom tih nepravo svođenih kamenih skloništa na našoj obali, što se nigdje u litaraturi ne spominje i samo po sebi predstavlja određeno otkriće!
Stoga smo jedan vikend odlučili posvetiti obilasku terena. Preko Nadie Varunek iz TZ Tkon došli smo do jednog od domaćih poznavaoca terena, Branislava Smoljana, koji nam je na karti označio dvadesetak lokaliteta od kojih smo mogli početi istraživanje.
Vrijeme nas je poslužilo, pa smo unatoč kratkom prosinačkom danu (i pol) uspjeli u ukupno 11 sati terena uspjeli obići dvadeset dva lokaliteta sa ukupno trideset i dvije kućice odn. neprava svoda. Taj omjer dosta govori o brojnosti kućica, ali i lokalnoj graditeljskoj specifičnosti gdje gdje je više od četvrtine lokaliteta sadržavalo više od jedne kućice kao dijela istog graditeljskog sklopa.
Primijetili smo nekoliko takvih karakteristika:
1) kućice su uglavnom prigrađene na gomilu, često potpuno ugrađene u nju, a vrlo vrlo rijetko slobodnostojeće. Što se oblika tiče, samo su dvije na ovom terenu imale izvana po dva “prstena”, ostale su monovolumeni, najčešće cilindrični, ili blago pravokutni. Kupole obično zadnjim redovima ploča izviruju iz korpusa građevine (čime se u krajoliku izdvajaju među ostalim gomilama), a nema završnog kamena na vrhu kupole (poput pinčuka na kažunima ili huhurića na nekim trimima),
2) karakteristično je grupiranje u “torove”, sa dvije ili više kućica orijentiranih na izduženo predvorje u kojem je bila stoka. Branislav nam je ukazao na jednog kapitalca: tor Titulići koji ima četiri kućice u nizu (od čega su dvije spojene unutarnjim prolazom, što je rijetki detalj u istočnojadranskim razmjerima). Na ovom istraživanju našli smo još dva tora sa 3 i dva tora sa 2 kućice, i svi su orijentirani na pašnjak ili na put što potvrđuje stočarsku namjenu, ali se – što je također važno – nalaze na samom rubu krčenog zemljišta u kojem su danas maslinici. Može se zamisliti da je isti vlasnik na taj način držao na oku i podalje od plodina svoje stado, dok je istodobno stanovao sa njim i krčio vinograd – Kale detaljno opisuje život u najvećem tkonskom suhozidnom Vidovića toru.
3) u unutrašnjosti kućice je primjetna težnja ka pravokutnom tlocrtu, koji se onda svodi u kupolu postupnim skošenjem pravog kuta, recimo – pandantivima,
4) ulaz najčešće nije lociran centralno u odnosu na unutrašnjost, nego uz jedan od bočnih zidova,
5) u unutrašnjosti nema ponara (niša koje su primjerice na Hvaru prisutne gotovo u svakom, pa i najmanjem trimu),
6) nadvoji nad ulazom nemaju rasterećenja (ni u vidu manjeg otvora kao na Hvaru, niti u vidu trozglobnog luka od dva kamena pod kutom kao na srimsko-zatonskom području).
Mala kućica izgrađena na stijeni. Nalazi se u masliniku dosta visoko na brdu i dominira okolicom. Njena proporcija nas je prevarila, pa smo iz daljine mislili da je daleko veća nego što jest.
Jedan tor sa dvije kućice. Lokacija na Suhozid.hr.
Pogled preko drugog tora sa dvije kućice na Kruševo polje, otočić Košaru sa uzgajalištem riba i Kornate u daljini.
Bilo je i zanimljivih detalja mimo teme kućica – evo dva zaklona za čuvanja polja. Originalno stanje je vjerojatno uključivalo i neku zaštitu od sunca od biljnog materijala. Pogotovo je zanimljiv ovaj prozorčić – za čuvanje dvije parcele istodobno?
Još jedan izniman nalaz, sklop sa dvojnom kućom uz koju su dvije velike kućice (kupole u prvom planu). Kuća ima bačvasti svod!
Lijepa kućica za predvorjem koje je nekoć imalo neku vrstu krova, inače ne bi bilo ovog zabata na ulazu u predvorje i onog kamena na kućici iznad ulaza koji je bio drugo uporište sljemene grede.
Pogledajte cijelu galeriju fotki s terena i lokacije na Suhozid.hr. Imamo još označenih lokaliteta, znači vraćamo se sigurno na proljeće.
Hvala na vrijednim opisima, koja je veličina unutrašnjeg prolaza u Titulićima?
To bi bila osma istočnojadranska pseudokupola s unutrašnjim prolazom među prostorijama, izgledna je još jedna. Koncentracija sklopova podsjeća na zarušene Peteročiće u Saljskom polju ali je tamo teren pitomiji.
Prolaz je dimenzija 55 x 120 cm, dubine 90 cm. Znači u Saljskom polju osim tih Peteročića ima još sklopova? Ovdje ih ima stvarno dosta, ali nisu koncentrirani na jedno uže područje nego su raspoređeni po južnom dijelu otoka.