Izvještaj s kotorskih suhozida

Tekst: Mislav Tovarac
Foto: Ante Senjanović

Muzej Grada Crikvenice petu je godinu zaredom organizirao radionicu suhozida na Kotoru, na kojoj smo sudjelovali kao voditelji u periodu od 19. do 23.4. Demonstracija tehnike suhozidanja  i praktični rad se odvijao na nekoliko urušenja u neposrednoj blizini Kotora.

Kotor je naselje na istoimenom brdu, visine 184 metra, koje se nadvija nad današnjom Crikvenicom, cijelo brdo išarano je gromačama među kojima se nekoć obrađivao i koristio svaki komadić zemlje.

Danas je Kotor registriran kao etno zona, a formacije suhozida, odnosno gromača, u organizaciji prostora predstavljaju važan dio spomeničke vrijednosti cijele zaštićene zone. Gromače na Kotoru dio su mediteranskog graditeljskog naslijeđa koje se razvija od prapovijesti do 20. stoljeća, a karakterizira ga suhozidna gradnja. Stoga je neophodno sačuvati znanje o gradnji gromača u smislu nematerijalne baštine Hrvatske i Europe, ali i očuvati postojeće gromače njihovim stalnim održavanjem.
Kotorani su po tradiciji bili vrsni zidari i klesari, što je vidljivo na očuvanim, a nekad i neočuvanim građevinama u naselju

Prvi dan smo započeli suhozidnom intervencijom u Guljanovom dolcu, gdje su dva hrasta medunca potpomognuti prirodnim procesima svojim korijenjem izbacili okolne suhozide koje je kiša i zemlja potom zatrpala.

Drugog dana bavili smo se sa urušenjima na putevima u okolini naselja, te smo uz pomoć djelatnika muzeja, vatrogasaca, mještana i volontera popravili nekoliko razvalina. Radovi su išli veoma brzo uz pomoć volontera.

Više informacija o kotorskim suhozidima možete naći ovdje.