Tumaranje Dinarom i potraga za vodom na kršu, dio drugi

Tekst i foto: Mislav Tovarac

Krajem prošle godine objavili smo par crtica o tome kako napreduje mapiranje vodnih tijela u projektu “Stillwater revival” na kojem Dragodid sudjeluje kao partner. Nedugo nakon toga smo vam predstavili i novo ruho platforme na kojoj se nalazi, a sada vam možemo predstaviti i rezultate mapiranja.

U drugom dijelu kampanje za mapiranje i procjenu stanja vodnih tijela na Dinari krajem ožujka ove godine, obišli smo još dvadesetak objekata. Lokaliteti na fotografijama su zanimljivi jer osim što ilustriraju lokalne načine gradnje, također se kontinuirano toliko dugo koriste da se kroz njih mogu pratiti trendovi u gradnji prošlog stoljeća.

Pa tako ovaj prvi lokalitet, sklop od 11 vodnih tijela Lazaret, sadrži nekoliko tipova i vrsti bunara. Specifičnost ovog lokaliteta je pozicija na jugozapadnoj strimini koja ima funkciju slivne površine, a kroz zimu se tu zadržava snijeg. Time ovi bunari imaju vodu cijele godine, što i objašnjava kontinuitet njihova korištenja.

Uz klasično zidane bunare na gornjoj fotografiji, prisutne su i dvije betonske cisterne novijeg vijeka, tipična pojava na ovom dijelu Dinare.

Izdvojio bih i kompleks Preočkih bunara kao vrhunac ove kampanje. Radi se o sklopu od sedam bunara koji su nevjerojatno vješto sazidani, kao što se vidi i na fotografijama. Poput Lazaretskih bunara, također su smješteni na slivnom području. U trenutku kada smo ih obilazili, smetovi snijega još uvijek su bili prisutni po okolnim uzvisinama pa se može zaključiti da su Preočki bunari građeni istom logikom kao i Lazaretski.

Na putu prema Preočkim bunarima, prošli smo pored više suhozidnih objekata koji su u začuđujuće dobrom stanju, poput ovog pastirskog strana na fotografiji.

Iz priloženog se vidi koliko je područje Dinare bogato suhozidnom, a i prirodnom baštinom, nadamo se da je ovaj kratki prikaz to i vama uspio približiti.